NJEMAČKI autogiganti Volkswagen, BMW i Daimler (koji proizvodi Mercedes-Benz automobile) ispričali su se i obećali su da će hitro istražiti pokuse na ljudima i majmunima u kojima su ovi bili izloženi ispušnim plinovima automobilskih dizel motora. 

 

 

 

Međutim, pitanje je jesu li njihove isprike i reakcije dovoljne da zaustave najnoviju epizodu afere koja godinama potresa čuvenu njemačku autoindustriju, poznatu po imenu Dieselgate.

 

Najnoviji skandal izazvala je studija koja je službeno imala za cilj istražiti zdravstvene učinke ispušnih plinova, konkretno dušikovog dioksida, na radnom mjestu, a koji je 2013. provelo Sveučilište u Aachenu u Njemačkoj po narudžbi malo poznatog instituta koji su financirali Volkswagen, Daimler i BMW - Europska istraživačka grupa za okoliš i zdravlje u transportnom sektoru (EUGT). 

 

 

EUGT, koji je zatvoren prošle godine, po svemu sudeći je bila tipična korporativno-lobistička organizacija osnovana s ciljem borbe protiv zdravstvenih i ekoloških regulacija i osporavanja znanstvenih istraživanja na kojima se takve regulacije temelje, po uzoru na slične kampanje duhanske i naftne industrije. Paralela s duhanskim proizvodima sama se nameće, budući da je EUGT naručio istraživanje radi obrane dizelskih motora nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija konstatirala da su ispušni plinovi iz motornih goriva kancerogeni.

 

Ipak, sveučilište tvrdi da je pri pokusu slijedilo standardne procedure poput odobrenja neovisnog etičkog povjerenstva i pismenog pristanka svakog od 25 zdravih i dobrovoljnih sudionika - 19 muškaraca i 6 žena. Ti su sudionici udisali različite količine dizelskih ispušnih plinova koji sadrže toksični dušikov dioksid. Nakon toga su pregledani u sveučilišnoj bolnici. Profesor dr. Thomas Krauss sa sveučilišta izjavio je danas za njemačku agenciju DPA kako "nitko od njih nije imao nikakvih negativnih zdravstvenih posljedica". 

 

 

Njemački mediji izvijestili su o ovom eksperimentu neposredno nakon što je New York Times objavio vijest o jednako kontroverznom pokusu na majmunima, koji je naručila ista organizacija, a koji je proveden 2014. u privatnoj klinici u Novom Meksiku. Majmuni su stavljeni u hermetički zatvorenu prostoriju gdje su im istraživači puštali crtane filmove kako bi ih smirili u isto vrijeme dok su ih izlagali ispušnim plinovima iz starog modela VW Bube. Druga skupina majmuna bila je izlagana ispuhu starog modela Forda. Pokus nad majmunima je vjerojatno proveden u SAD-u jer su u Njemačkoj takvi pokusi strogo zabranjeni. 

 

Studija na ljudima završila je prije otkrića o softwareu koji je VW ugradio u svoje dizelske motore, a pomoću kojeg je varao na ekološkim testovima - software je ograničavao količinu zdravstveno i ekološki štetnih ispušnih plinova pri testiranju, da bi nakon toga “otkočio” nivo štetnih tvari koje bi automobilski motor ispuštao na cesti i do 40 puta više razine od dopuštene, kako piše CNN. VW je zbog ove afere te povlačenja automobila i tužbi koje su uslijedile do danas izgubio ukupno 30 milijardi eura. 

 

“Ovo je još jedan udarac za dizel, i pokazuje nam kako su autoproizvođači prevršili mjeru, moralno i etički, kako bi učinili dizel društveno prihvatljivim”, komentirao je direktor Centra za automobilski menadžment u Bergisch Gladbachu, Stefan Bratzel, za Bloomberg: “Ove vijesti znače dodatni pritisak na političare da djeluju po pitanju dizela.”

 

 

VW je ovim varanjem na testovima, ironično, htio pokazati da je njihova moderna generacija dizelskih motora riješila problem previsokih štetnih emisija. Njemački autogigant se u subotu, nakon vijesti o eksperimentu nad majmunima, “eksplicitno distancirao od svih vrsta zlostavljanja životinja. “Znamo da su znanstvene metode koje je koristio EUGT bile pogrešne i iskreno se ispričavamo zbog ovoga”, iako je teško vjerovati da VW nije bio upućen u istraživanje instituta koji je sam financirao. 

 

Problemi za VW i ostale njemačke autokompanije ne staju na ovoj aferi, dapače - nova studija koju je proveo njemački automobilski stručnjak Ferdinand Dudenhoffer zaključila je da su razine zagađenja iz dizelaša i dalje previsoke u deset njemačkih gradova poput Muenchena, Stuttgarta, Hamburga i Koelna, što će vlasti vjerojatno iskoristiti kao razlog za potpunu zabranu takvih automobila u tim gradovima, osim u slučaju da dizel motori ne budu unaprijeđeni tako da zaista umanje razinu zagađenja. 

 

Prema zaključku studije, softverska unapređenja ovog puta neće biti dovoljna. A budući da su dizelaši i dalje glavni izvor profita za njemačke autokompanije, unatoč padu potražnje diljem Europe, čini se da ih čeka teško razdoblje.