Foto: Hina

MAĐARSKA vlada na čelu s Viktorom Orbánom lani je omogućila dužnicima da kredite u stranim valutama pretvore u kredite u domaćoj valuti po povoljnom tečaju. Time su ih spasili teške situacije koja se sada dogodila brojnim zaduženim Hrvatima budući da su mnogi Mađari prije desetak godina isto dizali kredite u švicarskim francima.

Naime, krajem prošle godine u Mađarskoj je odlučeno da se krediti denominirani u francima i eurima pretvore u kredite u forintama po fiksnom tečaju ispod tržišne vrijednosti. Krediti su bili ukupne vrijednosti oko 10,3 milijarde eura, a gotovo četiri petine svih stambenih kredita su bili u švicarskim francima.

Dva referentna tečaja

Pri pretvorbi kredita uzeta su dva referentna tečaja – srednji tečaj Mađarske narodne banke od 7. studenoga, kada je donesena odluka o pretvorbi, i tečaj od 16. lipnja, kada je Vrhovni sud donio odluku da su prakse banaka kada je riječ o kreditima u stranim valutama u pojedinim slučajevima bile nepravedne, do 7. studenoga.

Konvertiranje je provedeno po nižem od dva tečaja – 256,6 forinti za švicarski franak te 309,0 forinti za euro. Pretvorbe kredita počele su odlukom Monetarnog savjeta da središnja banka za pretvorbu mora bankarskom sektoru osigurati devet milijardi eura, potom je središnja banka sa sudionicima procesa sklopila ugovor kojim se obvezuje da će im osigurati iznos potreban da se umanji tečajni rizik operacije, a zauzvrat su se kreditne institucije obvezale da će novac za konvertiranje kupiti od nje, a ne na deviznom tržištu.

Banke moraju platiti

Ministarstvo gospodarstva tada je najavilo i ukidanje kredita u stranim valutama. Prema odluci Vrhovnog suda mađarska Vlada je odredila da banke, njih oko 400, moraju obeštetiti korisnike jer su nepravedno određivale kamate za kredite. Oni dužnici koji su s bankama sklopili nagodbu, isplatu očekuju u proljeće. Središnja banka izdvojila je tri milijarde eura iz rezervi radi podrške bankama.

U Mađarskoj je trećina troška konvertiranja išla na teret građana, trećina na teret banaka, a trećina na teret vlade, no tako što je prvo išla na teret banaka, a zatim su banke taj dio koristile za poreznu olakšicu, što je u konačnici značilo da je to trošak države.