Foto: Ronald Goršić (Cropix)
SLIKE osuđenog ratnog zločinca Mirka Norca, ustaške kape i majice, rakije s likom Ante Pavelića, sve je to "krasilo" proslavu 15. godišnjice vojne akcije Oluja u Čavoglavama. Atmosfera je bila toliko "naelektrizirana" da novinarima HRT-a nije dozvoljeno snimanje događaja već su stjerani u kut i vrijeđani sat i pol, dok ih od mase nije spasila policija.
Za razliku od skupa u Čavoglavama, proslava u Kninu je prošla bez ikakvih problema. Nije bilo ustaških znakova niti napada na novinare, a nije bilo niti potrebe za policijskim reakcijama. Razlika između skupova u Kninu i Čavoglavama je u tome što je skup u Kninu organizirala državna vlast, dok su onaj čavoglavski skup organizirali oni koji se već godinama s tom vlasti ne slažu.
Pojava desne stranke smanjila bi broj ljudi s ustaškim obilježjima
Masu u Čavoglave i ekstremizam dijelom privlači ta oporbena pozicija, osjećaj da su protiv svih. S druge strane većina od tih ljudi nije zadovoljna niti jednom od stranaka koje su u Saboru pa to potiče ekstremizam. Profesor Žarko Puhovski smatra kako bi pojava jedne stranke koja bi artikulirala takve desničarske stavove pomogla u smanjivanju broja ljudi koji nose ustaška obilježja.
"Kada bi se prešlo u političku stranku izgubio bi se ogroman broj ljudi, jer veliki broj tih ljudi želi biti protiv i ne želi sudjelovati u konstruktivnom funkcioniranju političkog života", kazao je za Index Puhovski. Napominje kako smo se u Hrvatskoj našli u jednoj paradoksalnoj situaciji u kojoj ustaški znakovi označavaju otpor.
"Kada je to sve bilo pod kontrolom HDZ-a nije bilo ustaških znakova"
"Do toga je došlo zato što postoji desni svjetonazorski potencijal koji nije politički uobličen. Onog časa kada bi bio politički uobličen, gubio bi svoju alternativnu privlačnost i čitava konstrukcija bi pala u vodu", smatra Puhovski. Prisjetio se i vremena kada je HDZ zahvaćao u taj dio birača te je tada bilo manje ekstremizma u toj društvenoj skupini.
"Kada je to sve bilo pod kontrolom HDZ-a nije bilo ustaških znakova, jer HDZ to nije dopustio", rekao je Puhovski te dodao kako stranka koja bi zahvatila to biračko tijelo ne bi dopuštala ustaške znakove, a rezultat njezina pojavljivanja bio bi taj da bi se broj ekstremista smanjio, no oni bi bili još radikalniji. "Recimo da bi od tih 60 tisuća ljudi, oko 10 tisuća i dalje nastavilo s ekstremizmom, ali bi oni bili još radikalniji s više ustaških znakova i još više pjesama", zaključio je Puhovski.
"Takve skupine treba marginalizirati"
Politički analitičar Davor Gjenero, pak , smatra kako nova stranka desnice, koja bi nešto značila u političkom životu i koja bi zahvatila taj dio biračkog tijela, uopće ne treba postojati. "Ne treba postojati zbog toga što se ovdje radi o političkoj poziciji koja ne pripada ustavnome 'luku'", kazao je za Index Gjenero i dodao kako je sretan što takve političke pozicije ostaju izvan parlamenta.
Rješenje za smanjivanje ekstremizama koji su se pojavljivali u Čavoglavama vidi u što većem marginaliziranju takvih političkih skupina. "Prema tim političkim skupinama treba nastupati ostavljajući ih potpuno na marginama društva i posvećivati im minimalno pozornosti u javnosti", kazao je Gjenero.
Ekipa iz Čavoglava i navijači su bazično isti ljudi
Mnogi su ovih dana, nakon "proslave" u Čavoglavama, prozivali policiju i da nije dovoljno oštro reagirala na pojavljivanje ustaških simbola na mnogim ljudima. Gjenero smatra kako s represijom prema takvim grupama treba biti vrlo oprezan. "Represija se može pretvoriti u svojevrstan poticaj takvim skupinama i dokaz da ono što oni zagovaraju ima neku vrijednost, jer je opasnost za društvo", kazao je Gjenero.
Uzrok ekscesa u Čavoglavama vidi u tome što su se ove godine premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipović potrudili da se ikonografija tih grupa društveno marginalizira. "Tim skupinama ne treba davati nikakav društveni prestiž. Niti kad rade ovo u Čavoglavama, niti kada razbijaju po stadionima, jer su to bazično isti ljudi", zaključio je Gjenero.