54.162.241.40 US
 

Kako zaista funkcionira Rusija pod "carem" Vladimirom Putinom?

Piše: A.R.
srijeda, 13.9.2017. 18:51
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina, 123rf

RUSIJA je oduvijek bila država koju je teško shvatiti, još teže objasniti. Slavni britanski državnik Winston Churchill jednom prilikom je ovu veliku zemlju opisao kao "zagonetku umotanu u misterij unutar enigme".

Danas je Rusiju jednako teško shvatiti kao što je to bilo i u Churchillovo vrijeme. Oko Rusije danas isprepleću se optužbe za miješanje u izbore drugih država, ogromna vojna moć i notorne tajne službe, baš kao i duboko podijeljeno društvo ujedinjeno samo oko jedne stvari, vladavine jednog čovjeka - Vladimira Putina, piše CNN.

Kome služe ruski mediji, narodu ili moćnicima?

Postoje tisuće medija registriranih u Rusiji i sloboda tiska zapisana je u ruskom ustavu. Ipak, izvješća o nadzoru vlasti, cenzuri i uznemiravanju novinara stvaraju tamnu sliku o ruskim medijima.

Ruska vlada ima ogroman utjecaj na medije. Ako za primjer uzmemo televiziju koja je glavni izvor vijesti za većinu Rusa, država kontrolira dva od triju glavnih kanala, dok državna kompanija Gazprom posjeduje NTV. Russia Today i međunarodni kanali na engleskom jeziku također se financiraju državnim sredstvima.

Kako se državna kontrola odražava na izvještavanje ruskih medija?

Uzmimo za primjer seriju prosvjeda protiv korupcije koji su se širom Rusije održali u ožujku ove godine. Svjetski mediji na naslovnicama su izvještavali o tim prosvjedima. Ruski mediji također su pisali i govorili o prosvjedima, ali prešutjeli su masovna uhićenja uglavnom mirnih prosvjednika.

Drugi mediji, osobito oni na internetu, zasad imaju veći stupanj slobode. Ipak, u Kremlju se spremaju akcije kojima će se ograničiti i sloboda digitalnih medija. Prema odredbama takozvanog "bloger zakona", svi blogovi koji imaju više od 3000 pregleda dnevno moraju se registrirati. Ograničenja poput ovoga dovela su do toga da je Rusija završila na 148. mjestu (od 180) na listi država rangiranih prema slobodi medija. Ispred Rusije nalaze se čak i Venezuela, Zimbabve i Afganistan.

U Rusiji svakako postoji i razlog za brigu o sigurnosti novinara. Novinari nezavisnih medija koji kritiziraju Kremlj često tvrde da ih se zastrašuje ili čak da im je život u opasnosti. Nekoliko novinara Novaya Gazette je ubijeno. Među njima je svakako najpoznatije ime ono Ane Politkovskaje koja je ubijena 2006. Kratko nakon njene smrti, ruski predsjednik Vladimir Putin zanijekao je bilo kakvu umiješanost Kremlja u njeno ubojstvo. Ana Politkovskaja jedna je od 38 novinara ubijenih u Rusiji od 1992.

Zašto je Vladimir Putin tako moćan?

Neki smatraju da je Vladimir Putin najmoćniji čovjek na svijetu. Ako to uistinu jest tako, što je izvor njegove moći?

Putin ima tri ključna alata: cyber-moć, vojnu snagu i kult ličnosti. Ujedinjeni u jednoj osobi, ove tri stvari tvore vrlo učinkovitu mrežu utjecaja.

Moskva poriče da su njeni vješti hakeri umiješani u američke izbore, ali gomilaju se optužbe za miješanje u unutarnje stvari i drugih zemalja, poput Estonije i Ukrajine. I ove optužbe iz Rusije odbacuju.



Enormna ruska hakerska moć, i državna i kriminalna, nije ništa novo i svoje korijene ima još u Sovjetskom Savezu, kada su ruska sveučilišta imala zadatak da "proizvode" prvoklasne inženjere.

Putinovu moć u velikoj mjeri osnažuje i činjenica da osobno kontrolira rusku vojsku. Velik dio vojne moći kojom Putin raspolaže, uključujući i nuklearno naoružanje, također je sovjetska ostavština. Putin u modernizaciju svega ulaže ogromne količine novca. Ipak, većina vojnih analitičara slaže se u tome da je demonstracija ruske vojne moći izvan granica države u najmanju ruku - ograničena.

Ono što Putinu daje veliku moć je svakako njegova popularnost "kod kuće". Što više drugi svjetski lideri kritiziraju njegovo ponašanje, Rusi više slave svog predsjednika. Njegova je moć malo opala zbog rata u Ukrajini, ali zbog angažmana u Siriji uskrsnula je u punoj veličini. Razlog? Mnogi Rusi zaista brinu o tome da njihova zemlja može utjecati na događaje u svijetu, čak i ako to znači da će biti izloženi sankcijama i da će se smanjiti njihova kvaliteta života, ističe CNN.

Putin, naravno, profitira i od sustava koji pokazuje nultu toleranciju na kritiziranje predsjednika.

Vladimir Putin bez sumnje je moćan i nepredvidiv, ali je i ograničen nekim prilično velikim problemima. Ruska ekonomija ne napreduj i ne razvija se. Zbog toga se razvila još jedna popularna teorija o Putinovoj mreži utjecaja: on vrlo vješto vlada slabom rukom.

Kremlj: Utvrda moći

Svi stalno spominju Kremlj. A što je točno Kremlj?



Kremlj na ruskom jeziku znači tvrđava, utvrda. Mnogi ih ruski gradovi imaju, ali najpoznatija je ona moskovska. Srcem glavnog grada dominira 28 hektara velik kompleks utvrda koji potječe još iz 13. stoljeća. Vanjski zidovi obilježeni su crvenom ciglom i 20 visokih kula. Unutra se nalaze palače, katedrale i crkve u kojima su pokopani rani ruski carevi, uključujući Ivana Groznog. Tu je i Crveni trg, mjesto na kojemu se održavaju masovne vojne parade koje nadgledaju ruski, a prije njih sovjetski lideri, od kojih su mnogi također sahranjeni unutar zidova Kremlja.

Američki mediji pitaju se zbog čega se često poistovjećuju Putin i Kremlj.

Još od revolucije 1917. Kremlj je sjedište moći Rusije i Sovjetskog Saveza. S vremenom se riječ "Kremlj" počela koristiti kao sinonim za ruskog predsjednika. Kremlj je dio svjetske baštine, ali i radno mjesto Vladimira Putina. On ne živi u Kremlju, ali već je 13 godina ruski predsjednik. Ako ga sljedeće godine ponovno izaberu, mogao bi ostati na vlasti do 2024. godine. Ako se to ostvari, Putin će svoju vladavinu zaokružiti na 20 godina.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ruski vojni arsenal

Tenkovi se kotrljaju preko moskovskog Crvenog trga, čuje se fijuk borbenih zrakoplova koji prelijeću Trg: pokazuje se impresivna vojna moć. Ali koliko je uistinu snažna ruska vojska?

Danas je ruska vojska vjerojatno jača nego ikad od završetka Hladnog rata: broji gotovo dva milijuna naoružanih vojnika, od kojih je polovica aktivna. Druga je po veličini zračna sila u svijetu. Ima upotrebljivu mornaricu i raspolaže s više tenkova od ijedne druge države u svijetu. Zbog svega ovoga ruska vojska mogla bi biti prava sila. Središnji dio ove slagalice je, naravno, ruski nuklearni arsenal. On je nedavno nadograđen novim interkontinentalnim balističkim projektilima koji su u stanju pogoditi američke nuklearne štitove u Europi, kao i u drugim dijelovima svijeta.



Ruska vojska raspolaže i vrhunskim sustavima protuzračne obrane, kao i novom generacijom vrhunskih borbenih zrakoplova koji su svoju razornu moć demonstrirali nedavno u Siriji.

U desetljeću pod Vladimirom Putinom, Rusija je ulagala gomilu novca u modernizaciju vojske. On je usput gradio sliku snažnog čovjeka razvijajući oružja nove generacije i dramatično povećavajući ulaganje u obranu.

Kada su 2014. u cijelom svijetu pale cijene nafte, o kojima ruska ekonomija ovisi, ulaganja u naoružanje su srezana, ali Kremlj još uvijek troši na vojsku više nego većina država svijeta. Više od Rusije za vojsku izdvajaju samo Amerika i Kina.



Ono što čini rusku vojsku zastrašujućom silom nije samo njeno moćno naoružanje. Čak i više od toga, moć joj daje Putinova volja da tu vojsku koristi na terenu. Od petodnevnog rata u Gruziji 2008. do aneksije Krima 2014. godine, preko intervencije u Siriji koja je počela 2015., Kremlj spremno šalje vojsku i izvan granica Rusije i tako ruskoj vojnoj moći daje vjetar u leđa.

Tajne službe: Kako radi ruska špijunska mreža?

Kako ruske tajne službe uistinu rade?

Većina ljudi je čula za KGB, sovjetsku obavještajnu službu od čijeg spomena se uvlačio strah u kosti. Na prvi pogled, to je bila najveća svjetska tajna policija i obavještajna služba s više od 480.000 stalnih zaposlenika.



U današnjoj Rusiji, KGB su zamijenile dvije glavne obavještajne agencije. FSB, ruska Federalna sigurnosna služba i SVR, Strana obavještajna agencija. Njima treba dodati i GRU, vojno-obavještajno ravnateljstvo koje oduvijek funkcionira kao zasebno tijelo. Ova trojka zadržala je osnovu KGB-ovih zadataka i izgradila reputaciju strahopoštovanja s mrežom agenata širom svijeta.

Barem jedan od agenata FSB-a, Aleksandar Litvinenko, kritizirao je postupke ruske vlade. Nakon toga, sklonio se u London gdje je kasnije i ubijen - otrovan je radioaktivnim izotopom. Za njegovo ubojstvo optužen je Vladimir Putin koji je i sam bio KGB-ov agent na terenu, kao i šef FSB-a.

Iako ne postoje službene brojke, procjenjuje se da u FSB-u danas radi oko 200.000 ljudi uz čiju pomoć Putin nadgleda, špijunira i bori se protiv terorizma.

Dani kada je KGB predstavljao strah i trepet možda su davno prošli. Ali strah od državnog obavještajnog aparata još je prisutan.

Rusko društvo: Priča o velikim podjelama

Rusija je najveća zemlja na svijetu. Proteže se na 11 vremenskih zona. Ruska ekonomija izvor je nekih od najvećih nejednakosti u svijetu.

Znači li vam nešto riječ "oligarh"?

Visoka moda, skupe večere, privatni mlažnjaci i ogromne jahte... Rusko društvo vrti se oko zarade i potrošnje. Prema Forbesu, u Moskvi živi oko 80 milijardera. Više ih je samo u Hong Kongu i New Yorku. Najbogatiji među ruskim bogatašima je Leonid Mikhelson čije se bogatstvo procjenjuje na 18,4 milijarde dolara.



Prošle godine samo jedan posto stanovništva posjedovalo je dvije trećine svjetskih dobara.

Nedaleko od bogatih metropola, Moskve i St. Petersburga, oko 20 milijuna ljudi živi ispod nacionalne granice siromaštva. To je više od desetine ukupne populacije koja preživljava s manje od 200 dolara mjesečno.

Kako je došlo do ovakve nejednakosti u društvu?

Kao i mnoge druge stvari, i ona je počelo urušavanjem Sovjetskog Saveza.

Mala grupa pohlepnih biznismena požurila je iskoristiti privatizaciju ogromnih državnih kompanija. Zgrnuli su bogatstvo na svemu: nafti, plinu, građevini, čak i medijskim kućama i postali su iznimno moćni. Nazvani su oligarsima. 

Kad je Putin preuzeo predsjedničku fotelju, pokušao ih je obuzdati. Početkom milenija Moskva je Mihaila Hodorkovskog, milijardera s političkim ambicijama, poslala u zatvor na deset godina zbog, mnogi su smatrali, namještenih optužbi za prijevaru. Oligarsi sada znaju do koje granice mogu ići: "zarađuj koliko hoćeš, ali ne miješaj se u politiku".

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije