Ilustracija: Index

HRVATSKA je duboko podijeljena, a ovaj referendum to je itekako pokazao. Ocjena je to mnogih analitičara, novinara, građana. Društvene mreže "podivljale" su od brojnih komentara - svatko uvjerava u svoje, neki slave, neki plaču. No, jesu li ipak i jedna i druga strana otišle predaleko? Kakva je zapravo budućnost Hrvatske nakon referenduma?

Što se od jučer promijenilo? Nakon izlaska na referendum Hrvati su većinom odlučili unijeti definiciju braka kao zajednicu muškarca i žene u Ustav. Cilj jednih je ostvaren, a drugih - nije. I što nam to govori? "Ovim što se dogodilo, stvoren je rascjep među ljudima", kaže nam profesor Mate Kapović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Objašnjava kako je sada teško zamisliti kako će u budućnosti dolaziti do nekih zahtjeva: bilo da je riječ o sindikalnom skupljanju potpisa za referendum o monetizacija cesta ili o nekom prosvjedu protiv nezaposlenosti. Jer, smatra Kapović, puno teže će se sada građani zajedno moći buniti protiv nečega što, prije svega, ekonomski pogađa društvo.

"To je zapravo ono što je i bio jedan, svjestan ili nesvjestan, cilj ovako nečega i zašto se uopće takva konzervativna reakcija javlja u doba krize jer tobože se nešto mijenja, a zapravo sve ostaje isto jer se zapravo onemogućava da se neka progresivna promjena dogodi", ustvrdio je Kapović.

A ovaj referendum nije kraj, smatra Kapović, jer vrlo je moguće da su neke od sljedećih tema pobačaj ili medicinski potpomognuta oplodnja. Da bi sutra mogli "stati u zaštitu" još nečega neizravno je najavljeno sinoć iz stožera Inicijative "U ime obitelji". Danas zaštita braka, drugi put nešto jednako važno, moglo se čuti. No, da bi se eventualno moglo raditi o pobačaju ili MPO u toj Inicijativi nikad to nisu potvrdili, ali ni demantirali.

"Na ovaj način doista možemo očekivati da sutra netko potegne pitanje, najvjerojatnije ova ista grupacija, i o tome da zabranimo pobačaj, da zabranimo MPO. To sve dolazi iz iste grupacije s kojom smo se mi godinama borili"

Kako bi spriječili sličan referendum jučerašnjem, u Vladi najavljuju brojne izmjene. Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić u razgovoru za Media servis kaže: Nadam se da će u parlamentu biti dovoljno ruku koje će izglasati promjenu Ustava i promjenu uvjeta za referendum. Cijelu bi priču trebalo malo više uozbiljiti, naglašava Opačić.

"Na ovaj način doista možemo očekivati da sutra netko potegne pitanje, najvjerojatnije ova ista grupacija, i o tome da zabranimo pobačaj, da zabranimo MPO. To sve dolazi iz iste grupacije s kojom smo se mi godinama borili. Primjerice, da MPO mora biti dostupan svim građanima i građankama u Republici Hrvatskoj", zaključuje Opačić. A kad je riječ o istospolnim zajednicama, potpredsjednica Vlade najavljuje Zakon o životnom partnerstvu, i to vrlo brzo.

"Možda baš na Svetog Nikolu, pa da bude jedan poklon LGBT populaciji. Zajedno s njima već određeni vremenski period radimo na tom zakonu. On je trenutno u javnoj raspravi. Negdje računamo da bi oko 6 prosinca bili ispunjeni svi uvjeti da se on nađe na sjednici Vlade. Donijet će određene pomake u njihovim životima zato što će im dati određena prava koja do sada nisu imali. Neće se zvati brak, zvat će se životno partnerstvo", naglašava Opačić.

I na kraju se vraćamo pitanju s početka: što se ili će se s ovim referendumom promijeniti? Oni koji su žarko htjeli definiciju braka u Ustav - to su i dobili, a oni koji to nisu htjeli dobili su pandan braku - životno partnerstvo. Iako ne u Ustavu, uskoro u Zakonima Republike Hrvatske.

Ishod referenduma: Festival demokracije ili ipak ne?

Rezultati referenduma o braku nezaobilazna su tema u Hrvatskoj, pa tako i među dijelom saborske oporbe. Prema ocjeni šefa laburista Dragutina Lesara, prvi narodni ustavotvorni referendum nije bio ono što je trebao biti - festival demokracije.

"Nažalost, zbog kampanje i načina njenog vođenja, stvorio je duboku podjelu u hrvatskom društvu. To je vjerojatno i jedan od razloga niskog odaziva birača, što nije dobro za razvoj demokracije i stjecanje referendumskog iskustva", jasan je Lesar.

HDZ-ov Željko Reiner smatra da je izlaznost bila zadovoljavajuća, a više od dvije trećine onih koji su zaokružili "za" očekivan ishod, iako mnogima ne odgovara. "Broj ljudi koji su glasovali za promjenu Ustava je bio vrlo blizu onom broju s kojim je Kukuriku koalicija došla na vlast. Mislim da je to vrlo jasna poruka što građani misle", dodaje Reiner.

Dok je građanska inicijativa "protiv" krivca za diskriminatornu izmjenu Ustava pronašla u Vladi, nezavisna Jadranka Kosor poručuje: rezultate treba poštovati, to je notorna činjenica. I dalje joj je, međutim, neshvatljivo zašto dio vladajuće koalicije, preciznije SDP, nije iskoristio mogućnost da kroz Sabor od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja. "I zato mislim da, evo, među najvećim zaslugama za činjenicu da u Ustavu sada imamo ono što imamo i u zakonu i da se ništa neće promijeniti, najveće zasluge nosi Zoran Milanović", zaključila je Kosor.

Da sada treba sjesti i dobro utvrditi načela oko referenduma i posebno budućih promjena Ustava, misli i Lesar, nezadovoljan činjenicom da je na ovaj referendum izašlo 530 tisuća birača manje nego lani za ulazak u Europsku uniju. O eventualnom uvođenju sankcija po uzoru na neke europske zemlje, Lesar tek kaže, morale bi vrijediti i za izbore na svim razinama. Dotad preostaje nam jasno definirati referendumski okvir u raspravi o ustavnim promjenama u kojoj laburisti predlažu poznato rješenje. "Dakle, da se na referendumu Ustav može mijenjati odlukom 50 posto plus jedan ukupnog broja birača koji imaju pravo glasa na tom referendumu", zaključuje Lesar.

Milanović: Mislim da je kriv pokojni predsjednik Kennedy. Netko mora biti kriv. Kako Vlada može biti kriva, kako može bilo tko biti kriv, ako Ustav kaže da je svaki referendum dopušten. Ovaj referendum je dopušten

37,9 posto birača izašlo je jučer na referendum i gotovo dvotrećinskom većinom glasalo za definiciju braka onako kako je vide Željka Markić i njena inicijativa. Donosimo više o proceduri koja slijedi i reakcijama državnog vrha. Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin izvijestio je da traje osmodnevni rok za žalbe.

"Nakon što ti rezultati postanu konačni, bit će objavljeni i u Narodnim novinama, službenom glasniku Republike Hrvatske i bit će dostavljeni Hrvatskom saboru, kao tijelu koje je raspisalo referendum", rekao je Hrvatin.

Nakon toga brak će biti upisan u Ustav, a to se prema protivnicima nije nikad smjelo dogoditi. "Nadam se da se u mojoj zemlji nikada više neće ponoviti da zakažu institucije koje su tu, da štite demokraciju ove zemlje. Nadam se da je ovo prvi i zadnji put da se dogodilo ovo što se danas dogodilo", kazao je Gordan Bosanac.

LGBT i ostale nevladine udruge koje su ustale protiv referenduma krivicu svaljuju na političare pa tako i na sadašnju vlast. Premijer Zoran Milanović to odbacuje. "Mislim da je kriv pokojni predsjednik Kennedy. Netko mora biti kriv. Kako Vlada može biti kriva, kako može bilo tko biti kriv, ako Ustav kaže da je svaki referendum dopušten. Ovaj referendum je dopušten", rekao je Milanović.

Milanović je istaknuo da će nakon referenduma jedina razlika biti što je brak stavljen u Ustav, a da se politički neće promijeniti ništa. Njegov stranački kolega, predsjednik Sabora Josip Leko također ponavlja da je referendum bio nepotreban. "Danas nam nije bolje ni na pravnom ni na socijalnom, ni na društvenom ni na ekonomskom planu. Svi problemi koji su bili, ostali su i možda ćemo ih teže rješavati", smatra Leko.

Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić kaže da su se i Banski dvori i nevladine udruge prekasno uključile u kampanju. "I građanske udruge, i Vlada i svi ostali su se trebali uključiti puno prije nego što je počela ta kampanja. Ovo je jedna tema za udruge civilnog društva, da budu vrlo aktivne. Na mnogo tema se pojavljuju, na ovoj baš i ne. Sada je vrijeme da se prepozna da je to jedna vrlo važna tema", kazala je Pusić.

Umjesto rasprave o krivnji za referendum, predsjednik Josipović poručuje: Moramo se baviti važnijim temama, a to je gospodarska kriza i loše ekonomsko i socijalno stanje građana. "I ako te probleme ne budemo rješavali, bit ćemo u još većim iskušenjima. Naime, upravo su siromaštvo i besperspektivnost najbolja podloga za različite ekstremizme", poručio je Josipović.