Kaos u školstvu: Učenika sve manje, sve su lošiji po znanju, a učitelja i nastavnika sve više
Grafovi: Index, Podaci: DZS
ZBOG loših demografskih trendova Hrvatska već godinama ima pad broja učenika u osnovnim i srednjim školama, ali istovremeno škole zapošljavaju nove učitelje i nastavnike pa je njihov broj, u odnosu na vrijeme prije krize, porastao za nekoliko tisuća.
Istovremeno, rezultati učenika su ispodprosječni, a u školstvu vlada kaos, što se vidjelo i prilikom održavanja mature. Ministarstvo obrazovanja koje ima proračun od oko 13 milijardi kuna, a prema riječima bivšeg ministra Željka Jovanovića preko 80 posto novca troši na plaće, a za projekte kojima bi se poboljšala kvaliteta sustava - nema novca.
Prema podacima koje nam je dostavio Državni zavod za statistiku, broj učenika u osnovnim školama u školskoj godini 2005./06. iznosio je 387.952 te je od tada u konstantnom padu, da bi 2013. došao na 334.070 učenika, što je pad od 53,3 tisuće.
U istom razdoblju broj učitelja u osnovnim školama porastao je za 1500. Broj učitelja u osnovnim školama u školskoj godini 2005./06. bio je 26.848 da bi u 2013. godini dosegnuo 28.348.
Prema tome, broj učenika po jednom učitelju pao je na samo 11,78, dok je u školskoj godini 2005./06. taj broj bio 14,44.
Pad učenika imaju i srednje škole, koje su 2013. imale 184.793 učenika, dok je 2005./06. njihov broj bio 189.661, a najmanje ih je bilo 2011. godine kada je srednju školu pohađalo tek nešto više od 180 tisuća učenika.
Usprkos tome, broj nastavnika u srednjim školama u promatranom razdoblju konstantno je rastao, te je na početku promatranog razdoblja u srednjim školama bilo zaposleno 15.923 nastavnika, njihov broj je 2013. dosegnuo 17.298, što znači da je broj zaposlenih u nastavi porastao za 1357.
Odnos broja učenika po nastavniku i tu je prilično nizak te je 2013. iznosio samo 10,68, dok je 2005./06. iznosio 11,91 učenika po nastavniku.
Zapošljavanje nije poboljšalo kvalitetu obrazovanja: Hrvatski učenici ispod prosjeka
Konstantno zapošljavanje, kojim je Hrvatska po odnosu broja učenika i nastavnika dosegnula najrazvijenije zemlje, nije se pozitivno odrazilo na kvalitetu obrazovnog sustava.
Naime, prema Međunarodnoj procjeni znanja i vještina - PISA 2012, hrvatski učenici značajno su ispod prosjeka među 64 zemalja obuhvaćenim ovim istraživanjem.
Programme for International Student Assessment (PISA) najveće je međunarodno istraživanje učenika u dobi od 15 godina, a mjere se znanja i sposobnosti na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti.
Istraživanje je pokazalo je da su hrvatski učenici na 40. mjestu po matematičkim znanjima, te da gotovo 30 posto učenika koji su izašli iz osnovne škole i upisali se u srednju nema osnovnu razinu matematičke pismenosti.
Što se tiče prirodoslovne pismenosti hrvatski učenici su na 34. mjestu, dok su po čitalačkoj pismenosti na 35. mjestu. U sve tri kategorije hrvatski učenici su ispod prosjeka zemalja OECD-a.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati