VLADA je u petak na svečanoj sjednici u Kninu prihvatila prijedloga novoga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za koji je premijer Andrej Plenković rekao da će na cjelovit i jednostavniji način regulirati sva njihova prava.

Plenković je istaknuo kako se novim zakonom rješavaju pitanja naknada za nezaposlene branitelje, viši iznos najniže mirovine, te strategija za očuvanje zdravlja branitelja, otvara se i rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja te omogućava zaštita stečenih prava za pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Prijedlog novoga sveobuhvatnog zakona o hrvatskim braniteljima, na kojemu se radilo više od godinu dana, bila je središnja točka sjednice Vlade koja je, uoči Dana pobjede, u održana u Kninu.

Ministar branitelja Tomo Medved predstavljajući novi zakon rekao je da će se njime najzaslužnijima za obranu pružiti sveobuhvatna skrb prilagođena njihovim potrebama.

Medved je ustvrdio kako je financijski učinak predviđenih mjera u 2018. godini - 219 milijuna i 200 tisuća kuna, što će se financirati s pozicije Ministarstva branitelja te 64 milijuna kuna s pozicije Ministarstva rada i mirovinskog sustava, uz napomenu da se u 2019. na poziciji Minisatrstva rada i mirovinskog sustava planira povećanje u iznosu od 245 milijuna kuna.

Riječ je o jedinstvenom pravnom okviru kojim će se odati priznanje žrtvi svih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, istaknuo je Medved.

Više od 55 tisuća veterana imaju status ratnog vojnog invalida

Pritom je podsjetio na analizu koja je služila kao podloga za izradu zakona, a koja je pokazala kako je od ukupno evidentiranih 505.649 branitelja, danas živo njih 442.710, te da trajna prava po važećem zakonu ostvaruje samo 56.562 branitelja koji imaju status hrvatskog ratnog vojnog invalida.

Istaknuo je i da je oko 82.000 branitelja nezaposleno i nemaju redovita primanja, te da posebno zabrinjava činjenica da je više od 54.000 branitelja umrlo nakon Domovinskog rata, a svake godine umire ih sve više.

"Samo u 2017. umrlo je 1744 branitelja", ustvrdio je Medved.

Analiza stanja je pokazala je stoga potrebu opsežnih promjena te se pristupilo donošenju novog jedinstvenog zakona kojim će se braniteljima i članovima obiteljima osigurati odgovarajuća skrb i prava uvažavajući njihovo zdravstveno i socioekonomsko stanje.

Njime je predviđeno uvođenje naknade za nezaposlene branitelje i članove obitelji, a iznos će ovisiti o duljini njihova sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru.

Riječ je o mjeri koja se uvodi i za djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja, nakon završetka školovanja, a za vrijeme nezaposlenosti.

Predviđeno je i otvaranje roka za priznavanje statusa branitelja iz Domovinskog rata i statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, čime će se braniteljima omogućiti reguliranje odgovarajućeg statusa.

Viši iznos najniže mirovine

Predviđen je i viši iznos najniže mirovine, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru.

Snižava se i dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru te se regulira pravo na obiteljsku mirovinu za bračne ili izvanbračne partnere te djecu umrlih branitelja i ratnih vojnih invalida pod povoljnijim uvjetima.

Predviđeni su i sistematski pregledi za branitelje, a u suradnji s Ministarstvom zdravstva donošenje strategije za zaštitu i očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata.

Uz ostalo, uvest će se i porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja, omogućit će se i rad umirovljenih branitelja, potpora za obrazovanje, a uspostavit će se i evidencija branitelja koja će se koristiti samo za službene svrhe te će se zaštititi i stečena prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji.

Novac predviđen za razdoblje 2018.-2020.

Ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je kako je riječ o sveobuhvatnom zakonu, a sredstva su predviđena za razdoblje od 2018. do 2020.

Odredbe vezane za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu stupaju na snagu 1. ožujka 2018., a sve ostale odredbe vezane za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja - 1. siječnja 2019., rekao je Marić.

Državna tajnica Majda Burić iz Ministartva rada i mirovinskog sustava istaknula je da je riječ o integralnom, održivom i sveobuhvatnom prijedlogu zakona koji je u konačnici optimalan u odnosu na pokušaje prethodnih vlada.

"Rješenja na području rada i mirovinskog sustava uzima u obzir psihofizičke posljedice koje je Domovinski rat ostavio na branitelje i članove njihovih obitelji. Ublažavaju se kriteriji za stjecanje mirovina, uzimajući u obzir pobol branitelja i prosječni životni vijek od svega 52 godine, branitelja koji su sudjelovali u borbenom sektoru. Po prvi puta ovim prijedlogom su obuhvaćeni i naoružani pripadnici narodne zaštite koje prijašnje vlade nisu priznavale, a koji su velikim dijelom bili dragovoljci. Obuhvaćen je i dio zaboravljenih pripadnika HVO-a koji su također pridonijeli našoj slobodi. Uvode se povoljniji uvjeti za ostvarivanje određenih prava i za povoljniji izračun mirovina u odnosu na postojeći zakon", pojasnila je Burić.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić naglasio je da se svim braniteljima i članovima njihovih obitelji osiguravaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i prava na nadstandarde zdravstvene zaštite, oslobađanje od particijpacije, pravo na preventivne sistematske preglede i dostupnost programu nacionalnog centra za psihotraumu.