Kolinda i Orešković ga ignoriraju, ali Hrvatska obilježava Dan antifašističke borbe

Kolinda i Orešković ga ignoriraju, ali Hrvatska obilježava Dan antifašističke borbe

Foto: FAH

DAN antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na dan kada je 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Nikoga u državnom vrhu ne zanima antifašizam

Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija organiziraju središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica kraj Siska, a gostima i uzvanicima će se prigodnim govorom obratiti gradonačelnica Kristina Ikić Baniček.

Na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen parku Brezovica nije se pojavio nitko od državnog vrha. Kao što smo već pisali, premijer u odlasku Orešković poslao je ministricu uprave Dubravku Jurlinu Alibegović, a Kolinda je za svoj izaslanika imenovala ni više ni manje nego zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i umjesto dolaska oglasila se tek čestitkom. Izaslanicu je poslao i predsjednik Sabora Željko Reiner.

Vijence su tako položili Kolindin izaslanik Bandić, Reinerova izaslanica Margareta Mađerić, Oreškovićeva izaslanica Dubravka Jurlina Alibegović, izaslanstva HAZU-a, veleposlanstava u RH, Grada Zagreba, Sisačko-moslovačke županije i Grada Siska, Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Antifašističke lige i drugi uzvanici.

U ime organizatora svečanosti predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH) Franjo Habulin je u povodu 75. obljetnice ustanka protiv fašizma rekao da Hrvatska ne bi bila ista bez antifašističke borbe, dodavši da desničari tu istinu još nisu spoznali, nego krivotvore činjenice misleći da će one zbog toga nestati.

"Antifašizam je bila  borba svih naroda Hrvatske, a vodeću su snagu činili komunisti na čelu s Titom. Većina boraca se borila za slobodu ili da izbjegnu logore i smrt", izjavio je Habulin. Kazao je i da se Dan Europe slavi kada i dan pobjede nad fašizmom, na dan svih slobodnih građana, a da se u Hrvatskoj antifašističke borce demonizira i da im se uništavaju spomenici i ploče.

Dan antifašističke borbe se obilježava u cijeloj Hrvatskoj

U organizaciji Građanske inicijative, a u suradnji s Gradom Siskom na Šetnici će se održati "Razgovori o antifašizmu" u okviru kojih će biti riječi o razvoju grada Siska u 20. stoljeću, narodnooslobodilačkoj borbi, Prvom partizanskom odredu, Antifašističkom frontu žena i značenju antifašizma danas. Predviđena je i promocija časopisa Mreže antifašistkinja Zagreba i predstavljanje organizacije, Filmska večer na otvorenom i projekcija filma "Akcija stadion" Dušana Vukotića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe, brojna izaslanstva odala su u utorak počast i položila cvijeće i vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj - Na Zidu boli, kod Grobnice narodnih heroja i Središnjeg križa,a među njima i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH na čelu s predsjednikom Franjom Habulinom, Grada Zagreba (dogradonačelnica Vesna Kusin) i stranke Naprijed Hrvatska predvođena predsjednikom Ivom Josipovićem.

Polaganjem vijenaca na Gradskom groblju Lovrinac i u Splitu je u utorak obilježen Dan antifašističke borbe. U Šibeniku je povodom Dana antifašističke borbe u novim prostorima Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Šibenika u centru grada predstavljen projekt uređenja Muzeja oslobođenja Dalmacije u II. svjetskom ratu, te knjiga Rimski ugovori.

Predstavnici grada, županije, te udruga antifašista i antifašističkih boraca položili su u utorak cvijeće i zapalili svijeće ispred spomen-kosturnice boraca NOB-a, na groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kod glavnoga križa i spomen-ploče poginulim braniteljima Bošnjacima - muslimanima i na spomeniku zatvaranima, prognanima, mučenima i strijeljanima ispred zgrade Splitsko-dalmatinske županije, nakon čega se svečanost održala u Muzeju grada Splita.

Predstavnici Grada Rijeke,  Primorsko-goranske županije, antifašističkih udruga, policije, te udruga iz Domovinskog rata položili su vijence na Spomenik oslobođenja na Delti, a proslave s prigodnim programom bit će u Lukovu i na Tuhobiću. Vijence su na spomenik na Delti položili članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke,  Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko goranske županije, i predstavnici udruga iz Domovinskog rata te Policijske uprave primorsko-goranske.

Zašto slavimo 22. lipnja

Nacistička je Njemačka ujutro 22. lipnja 1941. napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je poništen pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između te dvije sile. Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu - najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovica kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području. 

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnoooslobodilačke vojske  (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

 Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske. 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara