Foto: Hina

PREDSJEDNICA Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je svečanom obilježavanju 390. godišnjice osnutka dviju riječkih gimnazija, Prve riječke hrvatske gimnazije i Prve sušačke hrvatske gimnazije.

Obje gimnazije sljednice su Isusovačkog kolegija, prve institucionalne obrazovne ustanove u Rijeci, osnovanog 1627. godine.

"Život poput mog"

Predsjednica je na svečanosti u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji, gdje je primila diplomu prve počasne maturantice, uputila poruku učenicima da budu analitični, promišljaju i propituju sve što ih se uči te da ne uzimaju zdravo za gotovo što im nastavnici kažu.

"Uvijek budite hrabri, idite svojim putem i ne dajte se smesti pri tome. Želim da vaši životi budu poput mog, s usponima i padovima. Bilo mi je nekada teško, posebno na početku, ali mi je svaki pad bio poticaj za korak naprijed", naglasila je.

Grabar-Kitarović također je posjetila Sveučilišnu knjižnicu, gdje je otvorena izložba knjiga iz prve knjižnice Isusovačkog kolegija, iz kojeg je Sveučilišna knjižnica proizašla.

Problemi obrazovnog sustava

Svečanost Prve riječke hrvatske gimnazije održana je u HNK-u Ivana pl. Zajca, gdje je ravnateljica Jane Sclaunich ustvrdila da je gimnazija spremna na transformaciju obrazovnog sustava kao predvodnica primjene suvremenih obrazovnih metoda u Primorsko-goranskoj županiji.

Bivši učenik gimnazije, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naveo je da su obje gimnazije zaslužne za stvaranje obrazovanog ljudskog kapitala iz kojeg se grade Sveučilište u Rijeci i akademska zajednica.

U panel raspravi o stanju i budućnosti obrazovnog sustava u zemlji, predsjednica Grabar-Kitarović, nekadašnja učenica te škole, upozorila je kako je u našem društva preniska razina kontinuiteta u provedbi većih projekata, poput reforme obrazovanja.

"Vrijeme nas je preteklo, ne uspijevamo uloviti korak s usporedivim zemljama, pa je nužno pojačati napore, prvenstveno na jačanju STEM područja koje nosi dodanu vrijednost i predstavlja budućnost", rekla je.

Ocijenila je tekuća ulaganja u obrazovnu infrastrukturu važnima, ali važno je ulagati i u ljudske resurse. Govoreći o problemu odlaska mladih u inozemstvo, rekla je da podupire mobilnost, jer svatko ima pravo školovati se i raditi nekoliko godina u inozemstvu, ali potom se treba vratiti.

Vani je komotnije, ali uvijek ste stranac

"Vani je život komotniji, uređeniji i dobijete više novaca, ali ste uvijek stranac. U potpunosti sebe ostvariti možete samo u svojoj domovini", kazala je. Iznijela je vlastiti primjer, jer je bila u inozemstvu na visokim pozicijama, ali se nikad u tim državama nije osjećala kao kod kuće.

Kao probleme vezane za sve masovniji odlazak u inozemstvo navela je otvorena vrata EU-a, ali i nepovoljnu društvenu klimu, jer mladima nisu bitni samo posao i stan nego i klima međusobnog uvažavanja i optimizma.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić problematičnim je ocijenio nemogućnost ostvarenja ozbiljnijih zadataka kroz više mandata vlada, jer se često događa da se cjelokupne strategije mijenjaju s promjenom resornih ministara.

Govoreći o obrazovnom sustavu, Kusić je ustvrdio da su nastavnici potplaćeni, nedovoljno društveno vrednovani i nedovoljno motivirani. "Ni jedna vlada do sada nije stavila obrazovanje na vrh prioriteta", naglasio je.

Primorsko-goranski župan Komadina ustvrdio je da se pri provedbi velikih generacijskih projekata često zastane na polju ideologije, kao zahvalnoj političkoj temi, umjesto da se uspostavi nacionalni konsenzus.

Reforma obrazovanja bez ideologije

Grabar-Kitarović je replicirala navodeći da su ideologije često izgovor za nedjelovanje. "Reforma obrazovanja mora biti posve bez ideologije", poručila je.

Nekadašnji rektor Sveučilišta u Rijeci i sadašnji član povjerenstva za strategiju obrazovanja Pero Lučin ocijenio je da se promjene u Hrvatskoj događaju presporo.

Smanjenje broja srednjoškolaca i općenito mladih postaje pitanje opstanka zemlje i nacionalne sigurnosti, pa treba više ulagati u škole i plaće, naglasio je.