Foto: FAH

HRVATSKI ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kazao je u subotu u Vitezu kako će sadašnja hrvatska vlada potaknuti jačanje suradnje s Bosnom i Hercegovinom koju smatra najvažnijim susjedom, u interesu njezina stabiliziranja ali i kroz potporu Hrvatima koji u njoj žive.

"Hrvatska želi s BiH graditi snažne prijateljske odnose. Mi smo jedni na druge upućeni narodnosno, prometno, gospodarski, kulturološki i mi ćemo na toj povezanosti raditi vrlo aktivno", kazao je Kovač, sudjelujući kao počasni gost u obilježavanju obljetnice uspostave dinamične poslovne zone kod Viteza te dana te općine u kojoj većinsko stanovništvo čine Hrvati.

Istaknuo je kako je snažna suradnja s BiH iznimno važna za Hrvatsku i za njenu sadašnju vladu.

Sadašnja će vlada, poručio je Kovač, na novi način profilirati odnose s BiH.

"Imamo mogućnost ponovo strukturirati odnose Hrvatske i BiH... Sada imamo šansu te odnose urediti i strukturirati", kazao je Kovač. Nevjerojatnim je ocijenio to da godinama nije bilo zajedničkih sjednica vlada dvije države iako je to uobičajena praksa s drugim zemljama kojom se potiče brže rješavanje otvorenih pitanja.

"Red je da imamo redovite sjednice vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH kako bismo rješavali probleme koje imamo", kazao je Kovač.

Dodao je kako je to u podjednakom interesu građana obje zemlje a podsjetio je kako je ranije dogovoreno potpisivanje ugovora o europskom partnerstvu BiH s ciljem da se toj zemlji olakša pristupanje Europskoj uniju.

Pozdravio je to što je BiH podnijela zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

"Pokazalo se da se isplati biti hrabar", kazao je Kovač, dodajući kako su vlasti u Hrvatskoj uvjerene da je za stabilnost BiH najbolji put integracija u EU i NATO.

Potpora Hrvatima u BiH također ostaje trajni cilj a Kovač je kazao kako je važno da oni svesrdno podupiru europske integracije zemlje u kojoj žive.

"Na neki način mi jamčimo za BiH", kazao je Kovač podsjećajući kako je Hrvatska tijekom rata pomogla opstanku BiH baš kao što je poduprla i referendum o njezinoj neovisnosti 1992. godine.

Istaknuo je kako uloga Hrvatske nije djelovati umjesto Hrvata u BiH jer oni sami trebaju odrediti kakva će to biti država i sudjelovati u njezinu funkcionalnom uređenju koje će jamčiti i njihovu opstojnost.

Racionalan odnos

"Mi ćemo na tragu toga djelovati vrlo aktivno i to je jedan racionalni odnos", kazao je Kovač.

Ocijenio je kako je Hrvatima za takvu ulogu nužna gospodarska baza koja će služiti i svim drugim ljudima u BiH kako bi se moglo živjeti od vlastitih resursa i prihoda.

Podsjetio je kako je samo u Njemačku prošle godine otišlo 50 tisuća Hrvata iz Hrvatske i BiH i takvi su procesi, smatra on, zabrinjavajući. Jedini odgovor na to je jačanje gospodarstva, poručio je Kovač, ističući kako Hrvatska želi da Hrvati iz BiH ostanu živjeti u toj zemlji.

Poslovna zona u Vitezu, ocijenio je šef hrvatske diplomacije, jedan je od primjera kako to učiniti.

"Poslovna zona 96" osnovana je 1996. zalaganjima hrvatskih poduzetnika Lašvanske doline. Postupno se pretvorila u jedno od najvećih gospodarskih središta u BiH što je potaknulo i povratak brojnih prognanika te gradnju dobrih odnosa između Hrvata i Bošnjaka središnje Bosne gdje su tijekom rata vođene teške borbe i počinjeni okrutni ratni zločini poput onih u Ahmićima i Križančevu selu.

U toj poslovnoj zoni danas radi više od 5800 ljudi u 56 tvrtki. Sve zajedno u 2015. imale su promet veći od 400 milijuna eura.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je kako je gradnja poslovne zone u neizvjesnim poratnim godinama bila ravna čudu jer je predstavljala vizionarski pothvat optimističnih poduzetnika koji su čvrsto vjerovali u opstanak Hrvata na području središnje Bosne.

"To je bio vrlo jasan odgovor i na izazove koje imamo danas", kazao je Čović dodajući kako bez poslovne zone ne bi bilo ni posla niti opstanka za tisuće ljudi.

Posebice je važnim ocijenio to što je time otvorena perspektiva ne samo za Hrvate nego i za sve druge koji žive u središnjoj Bosni.

Poručio je kako uz otvaranje radnih mjesta valja izgraditi optimistični ambijent u kojemu će ljudi osjećati BiH kao svoju domovinu i stoga odlučiti u njoj živjeti što će ujedno biti put koji će BiH brže voditi ka Europskoj uniji.

"Siguran sam da ćemo krajem naredne godine dobiti kandidatski status", kazao je Čović poručivši kako je najvažnije da se Hrvati u BiH odrede kakvu zemlju žele i na tom tragu očekuju i potporu iz Hrvatske.