Kraj Kramatorska ubijeni vojnici, objavljene satelitske snimke ruskih vojnika kraj granice
Foto: Hina
MINISTARSTVO obrane objavilo je kako je šest ukrajinskih vojnika ubijeno u zasjedi postavljenoj na istoku zemlje.
Napad se dogodio izvan grada Kramatorska, a vojnike je napalo najmanje 30 pobunjenika koji su u napadu koristili minobacače i automatsko oružje. Broj ubijenih mogao bi biti veći jer je u napadu ranjeno i osam vojnika, javlja AP.
SAD objavile fotografije ruskih postrojbi kod Ukrajine
Američka vlada u utorak je objavila nove satelitske fotografije za koje kaže da pokazuju da su ruske postrojbe prošlih dana još uvijek bile u blizini ukrajinske granice premda su u Moskvi tvrdili da su povučene.
Snimke sa komercijalnih satelita koje je objavio State Department, a mogu se vidjeti i na twitter računu američke misije pri NATO-u, pokazuju oko 20 helikoptera kod Belgoroda, pokraj ukrajinske granice, 9. svibnja. Američka je vlada objavila fotografije istog područja snimljene 26. ožujka na kojima su također helikopteri, te snimke 22. ožujka kada letjelica nije bilo u tom području.
Također su objavili fotografije u području Rostova, 75 kilometara od ukrajinske granice, snimljene 12. svibnja na kojima su oklopna vozila. Ista vozila vidljiva su na fotografijama tog područja 23. ožujka.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošle srijede rekao da su povučene ruske postrojbe iz područja uz rusko-ukrajinsku granicu, što su dužnosnici NATO-a opovrgli, tvrdeći da se tamo nalazi oko 40.000 ruskih vojnika.
Putin podržao angažman OESS-a u Ukrajini i osudio nove sankcije EU-a
Uoči dolaska šefa njemačke diplomacije u Kijev u utorak, Rusija je podržala Organizaciju za sigurnost i suradnju (OESS) radi smanjenja napetosti u Ukrajini gdje su separatisti na istoku zemlje zatražili u ponedjeljak pripojenje njihova teritorija Rusiji.
"U telefonskom pozivu ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je predsjedniku OESS-a Didieru Burkhalteru da Rusija podržava smjernice i angažman OESS-a u Ukrajini", priopćila je organizacija.
Pristanak Putina znači da je plan OESS-a naišao na "pozitivne reakcije" Rusije, Ukrajine, EU-a i SAD-a, istaknula je Organizacija.
Smjernice OESS-a, osmišljene prošlog tjedna, ukazuju na "nepribjegavanje sili, razoružanje, nacionalni dijalog i izbore te žele dati podršku ukrajinskoj vladi u stvaranju ozračja pogodna za organiziranje slobodnih i poštenih izbora u cijeloj zemlji 25. svibnja", dodao je OESS.
Njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier u utorak u Ukrajini treba podržati "nacionalni dijalog" između vlade u Kijevu i proruskih separatista s istoka zemlje.
Kijev prijeti Rusiji sudom i optužuje ju za krađu plina
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk zaprijetio je u utorak Rusiji sudskom tužbom ako ne smanji cijenu plina i optužio ju je da je pripojenjem Krima ukrala Ukrajini plin.
"Poslali smo Gazpromu službenu obavijest pred podizanje tužbe tražeći od Rusije da brzo izmijeni ugovor (o cijeni plina) koji se mora temeljiti na tržišnim uvjetima. Ako Rusija to odbije, tužit ćemo ju arbitražnom sudu u Stockholmu", rekao je Jacenjuk na tiskovnoj konferenciji nakon susreta s Europskom komisijom u Bruxellesu.
"Ostaje im 20 dana. Ovo je zadnji poziv Rusiji da sjedne za pregovarački stol i pronađe rješenje", dodao je.
Jacenjuk je usto optužio Rusiju da je "zaplijenila ukrajinska dobra" pripojenjem Krima i da je ukrala više od 2 milijarde prostornih metara plina".
Nakon svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča i dolaska na vlast novih proeuropskih vlasti, Rusija je ukinula popust na cijenu plina koji je bila odobrila Ukrajini. Cijena ruskog plina za Ukrajinu sada je među najvišima u Europi.
Ruska supertvrtka Gazprom zatražila je u utorak od ukrajinske državne tvrtke Naftogaza da unaprijed plati 1,66 milijarda dolara za plin koji će joj isporučiti u lipnju. Napominje da se iznos "neplaćenih računa" popeo na 3,505 milijarda dolara.
Gazprom je u ponedjeljak upozorio da će 3. lipnja obustaviti dopremu plina Ukrajini ako Kijev dotad ne plati račun za taj mjesec.
Pozivajući Moskvu da prestane "podupirati prosvjednike i teroriste", Jacenjuk je ustvrdio da "Rusiji neće uspjeti pretvoriti Ukrajinu u propalu državu".
I Donjeck i Luhansk se odlučili odvojiti od Ukrajine
Proruski separatisti iz regija Donjeck i Luhansk održali su nedjelju referendum za otcjepljenje, proglasili ga uspješnim i u ponedjeljak zatražili pripojenje njihova teritorija Rusiji.
I službena Moskva, koja je u ponedjeljak kazala da poštuje rezultate referenduma, ali ga ne priznaje, izjavila je da odsad računa na dijalog između separatističkih regija i Kijeva.
Europska unija u ponedjeljak je zbog ruskih akcija u Ukrajini proširila sankcije Rusiji, dodavši dvije krimske tvrtke i 13 ruskih i proruskih ukrajinskih dužnosnika na EU-ov popis onih koji su pod sankcijama. Sada je ukupno 48 osoba kojima je zamrznuta imovina i zabranjen ulazak u EU, a tvrtke su uvrštene prvi put.
Vođa separatista ranjen u napadu
Jedan od vođa proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, samoproglašeni guverner Luhanskog okruga Valerij Bolotov ranjen je u utorak iz vatrenog oružja u "napadu", dva dana nakon referenduma o odcjepljenju tog područja od Ukrajine, rekao je njegov glasnogovornik.
"Nepoznate osobe su iz automatskog oružja pucale u automobil u kojemu je bio Valerij Bolotov. Izgubio je puno krvi ali nije u životnoj opasnosti", rekao je novinarima taj glasnogovornik Vasil Nikitin.
Zasad tu informaciju nije moguće potvrditi iz neovisnog izvora. Glasnogovornik iz sigurnosnih razloga nije htio reći u kojoj bolnici je Bolotov.
"Sigurni smo da je taj napad odgovor Kijeva na naš referendum", rekao je Nikitin.
Naoružani proruski pobunjenici tvrde da su nadmoćno pobijedili na referendumima o "neovisnosti" koji su u nedjelju bili organizirani na istoku Ukrajine, u Donjecku i u Luhansku. Kijev i zapadne zemlje nazvali su to glasovanje "nelegitimnim".
Rusija: Sankcije EU-a štete smirivanju situacije u Ukrajini
Moskva je ustvrdila u utorak da nove sankcije Europske unije neće pridonijeti smirivanju krize u Ukrajini i pozvala Zapad da uvjeri Kijev da održi razgovore o budućem ustroju zemlje prije predsjedničkih izbora predviđenih za 25. svibnja.
"Nevoljkost sadašnjih vlasti u Kijevu da uspostave stvarni dijalog s predstavnicima regija, prije svega na jugu i istoku zemlje, predstavlja ozbiljnu zapreku na putu smirivanja krize i izgradnje povjerenja u Ukrajini", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova nakon sastanka zamjenika ministra Grigorija Karasina s čelnikom predstavništva Europske unije u Moskvi Vygaudasom Ušackasom.
Karasin je rekao Ušackasu da su sankcije EU-a "iscrpljen, šablonski pristup... koji ne samo da ne rješava nego produbljuje razlike i predstavlja zapreku zajedničkom traženju izlaska iz stvarne krizne situacije u Ukrajini".
Moskva očekuje da će u skladu sa ženevskim sporazumom od 17. travnja i smjernicama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) "partneri iz EU-a i SAD-a iskoristiti svoj utjecaj na sadašnje vlasti u Kijevu kako bi se pitanja državnog ustroja i uvažavanja prava regija uskoro razmotrila, u svakom slučaju do izbora predviđenih za 25. svibnja".
"Na nedavno održane referendume u ukrajinskim regijama Donjecka i Luhanska treba gledati kao na jasan signal Kijevu o dubokoj krizi međusobnog razumijevanja, a u širem smislu - ukrajinske državnosti", ističe ministarstvo.
Ministri vanjskih poslova Europske unije odlučili su ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu proširiti sankcije zbog ruskih akcija u Ukrajini, dodavši dvije krimske tvrtke i 13 ruskih i proruskih ukrajinskih dužnosnika na EU-ov popis onih koji su pod sankcijama.
Na popis je dodano još 13 imena i sada ih je ukupno 48 kojima je zamrznuta imovina i zabranjen ulazak u EU. Prvi put na taj popis uvrštene su i dvije tvrtke.
Čelnici EU-a su na izvanrednom summitu početkom ožujka kao odgovor na rusko destabiliziranje Ukrajine pripremili pristup u tri faze. Prva je bila prekid ugovora o novom viznom režimu, sada se provodi druga faza koja obuhvaća zabranu putovanja i zamrzavanje imovine dužnosnicima koji imaju ulogu u ukrajinskoj krizi, a treća je uvođenje ekonomskih sankcija.
Sada je u tijeku druga faza i ministri zemalja članica već su nekoliko navrata proširivali popis osoba pod sankcijama.
Pokretanje treće faze zasad nije aktualno, a u EU smatraju da bi rusko ponašanje tijekom predsjedničkih izbora u Ukrajini 25. svibnja moglo biti ključni test za to.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati