Foto: Hina

KUNSKA protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem veljače 2016. iznosila je 270,1 milijardi kuna, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke.

Uz mjesečni pad od 2,1 milijardi kuna (0,8 posto), vrijednost ukupnih kredita tako je u odnosu na veljaču 2015. godine niža za gotovo 16 milijardi kuna odnosno 5,6 posto. Razlog snažnijem padu ukupnih kredita na godišnjoj razini posljedica je konverzije te djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku (najizraženije vidljivo u godišnjem padu vrijednosti stambenih kredita kod sektora stanovništva), nastavka procesa razduživanja sektora stanovništva, te smanjene potražnje poduzeća na domaćem tržištu koja koriste povoljnije uvjete te se dijelom zadužuju na inozemnom tržištu, navode analitičari RBA.

Padu ukupnih kredita na godišnjoj razini u veljači pridonio je pad valutnih kredita (koji uključuju devizne i kredite uz valutnu klauzulu) dok su čisti kunski krediti zabilježili rast. Kunski krediti su tako krajem veljače uz rast na mjesečnoj razini od 1,44 milijuna kuna (1,8 posto) iznosili gotovo 80 milijardi kuna. U odnosu na isti mjesec 2015. čisti kunski krediti su porasli za 2,4 milijardi kuna (3,1 posto), čime su nastavili trend rasta godišnjih stopa koji traje od listopada 2014. S druge strane, valutni krediti su krajem veljače uz mjesečni pad od 3,5 milijardi kuna (1,8 posto) iznosili 190,1 milijardi kuna. U usporedbi sa veljačom 2015. valutni krediti niži su za preko 18,4 milijardi kuna (8,8 posto) čime je nastavljen trend pada na godišnjoj razini koji s nekoliko prekida traje od rujna 2012. godine. Od početka godine valutni krediti su smanjeni za 5,3 milijardi kuna odnosno 2,7 posto.

70 posto kredita u stranoj valuti

S obzirom da se krajem veljače preko 70 posto ukupnih kredita odnosilo na kredite denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 0,9 posto odnosno 3,2 posto).

Promatrajući prema sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja dominantnih sektora. Krediti sektoru poduzeća su tako uz mjesečni rast od 1,4 milijardi kuna (1,6 posto), krajem veljače iznosili 89 milijardi kuna. Pri tome je mjesečni rast dominantno posljedica rasta kratkoročnog zaduživanja (do godinu dana) u visini od 1,8 milijardi kuna (8,8 posto). Promatrano na godišnjoj razini, krediti poduzećima su zabilježili pad za 4,4 milijardi kuna (4,7 posto). čime je nastavljen trend razduživanja na godišnjoj razini započet sredinom 2012.

Krediti stanovništvu 44 posto ukupnih kredita

Krediti stanovništvu (s udjelom u ukupnim kreditima od preko 44 posto) krajem veljače su uz mjesečni pad od 2,2 milijardi kuna (1,8 posto), iznosili 119,8 milijardi kuna. Promatrano na godišnjoj razini zabilježen je pad od preko 8,7 milijardi kuna (6,8 posto) pri čemu je nastavljen proces razduživanja na godišnjoj razini koji je započeo u srpnju 2015. Pad kredita sektoru stanovništva uz nastavak procesa razduživanja najvećim dijelom je i posljedica konverzije i djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku (s naglaskom na stambene kredite) započet u prosincu prošle godine, a nastavljen početkom ove godine. Naime stambeni krediti su zabilježili mjesečni i godišnji pad od 4,1 posto odnosno 12,6 posto te su na kraju veljače iznosili 54,6 milijardi kuna. Promatrano prema valutnoj strukturi stambeni krediti vezani uz švicarski franak su u odnosu na prosinac 2015. zabilježili pad (12,5 milijardi kuna odnosno 70,7 posto) uz istovremeni rast stambenih kredita vezanih uz eure (za 7,6 milijardi kuna odnosno 21,1 posto).

Istovremeno, krediti sektoru središnje države krajem veljače su se uz mjesečni pad od 870 milijuna kuna (1,6 posto) spustili na 52,6 milijardi kuna. Promatrano na godišnjoj razini zabilježen je pad kreditnog zaduženja središnje države u iznosu od 2,3 milijardi kuna odnosno 4,1 posto.

"Uz još uvijek nepovoljna kretanja na tržištu rada, u ovoj godini ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva, a završetak procesa razduživanja moguće je očekivati tek s početkom ciklusa rasta zaposlenosti. Istovremeno, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena slabom gospodarskom aktivnošću, ali i mogućnostima povoljnijeg zaduživanja na inozemnom tržištu", prognoziraju analitičari RBA.