PREDSJEDNICI Armenije i Azerbejdžana su danas u Moskvi potpisali povijesni sporazum kojim se obvezuju na mirno rješenje spora o Gorskom Karabahu.
Armenski predsjednik Serž Sarkisijan i azerbejdžanski predsjednik Iljham Alijev su uz nazočnost svog ruskog kolege Dmitrija Medvjedeva potpisali sporazum kojim se obvezuju "poboljšati sigurnost i stabilnost u svom području" te "pronaći rješenje za Gorski Karabah u okvirima međunarodnog prava".
Ministri vanjskih poslova obje države su se također obvezali kako će u tom procesu surađivati s Rusijom, Francuskom i SAD, odnosno Minskom grupom OESS-a.
Nagorni ili Gorski Karabah je nekadašnja autonomna oblast u okviru sovjetskog Azerbejdžana, pretežno naseljena Armencima. Tijekom raspada SSSR-a se nastojala priključiti Armenije što je dovelo do višegodišnjeg krvavog sukoba između dvije bivše sovjetske republike. On je završen azerbejdžanskim porazom, odnosno primirjem nakon kojeg Gorski Karabah uživa de facto nezavisnost.
Azerbejdžan se nikada nije pomirio s gubitkom tog teritorija, isto kao i Gruzija u slučaju Abhazije i Južne Osetije. Krvavi događaji ovog ljeta su, pak, pokazali koliko je riskantno ovakve sukobe održati "zamrznutima".
Rusija je već ranije iza scene započela diplomatske inicijative čiji je glavni cilj pronaći mirna, odnosno kompromisna rješenja za problem Gorskog Karabaha i Pridnjestrovlja, odnosno na taj način na svoju stranu dovući Moldovu i Azerbejdžan koji su duže vremena vodili prozapadnu, odnosno proameričku politiku. U tome su imali vidjljivijeg uspjeha sa siromašnom Moldovom nego s Azerbejdžanom koji posjeduje zalihe nafte.
S druge strane, Azerbejdžan je tijekom nedavnog rusko-gruzijskog rata nastojao održati neutralnost, odnosno održati relativno dobre odnose s Moskvom.
Današnji sporazum predstavlja prvi ozbiljniji korak prema trajnom rješenju spora nakon 14 godina od završetka rata.
D.A.
Foto: AFP