Foto: Hina

HRVATSKA udruga banaka (HUB) objavila je analizu bankarskog tržišta za treći kvartal 2014. koja pokazuje nastavak pada kreditiranja i rast udjela loših kredita koji su premašili 16%. Usprkos tome, banke su zbog povećanih rezervacija i dobre kapitaliziranosti, i dalje stabilne.

Stanovništvo i dalje povećava depozite u bankama, dok je kod trgovačkih društava došlo do snažnog usporavanja rasta depozita.

"Dok su ukupni depoziti (depozitni novac, kunski i devizni depoziti) stanovništva od ožujka nastavili rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3%, u sektoru trgovačkih društava došlo je do usporavanja stope rasta depozita s prosječnih 7,7% u prva tri mjeseca 2014. na 3,6% u razdoblju od travnja do kolovoza", navodi se u analizi HUB-a.

Krediti u padu, ali i profitabilnost banaka

Kriza je utjecala na opreznije zaduživanje pa ukupni plasmani kreditnih institucija od početka godine bilježe negativne međugodišnje stope rasta, s prosječnom stopom od -3%. Promatrajući u nominalnim iznosima, u razdoblju od siječnja do kolovoza 2014. plasmani su smanjeni za 4,9 milijardi kuna.
Profitabilnost banaka također je snažno pala, no u posljednje vrijeme ipak se bilježi blagi preokret trenda.

"Nakon pada u prvom valu krize 2009.-2010. i kratkotrajnog oporavka 2011., uslijedio je novi pad (vremenski uprosječne) neto dobiti za više od 70% potkraj 2013., što je najveći pad otkad se na ovaj način mjeri profitabilnost. Dobit je u drugom tromjesečju 2014. bila veća nego u istom razdoblju 2013., pa vremenski uprosječena dobit bilježi sve manji pad u ovoj godini. Nakon minimuma potkraj 2013., stope profitabilnosti su se blago oporavile, no i dalje se kreću usko oko minimuma: povrat na aktivu oko 0,3%, a povrat na kapital oko 1,9%, što je i dalje daleko ispod povrata na ulaganje u državne obveznice" stoji u analizi.

Banke sigurne i dobro kapitalizirane

No da su banke i dalje sigurne i u dobrom stanju pokazuje stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka koja u proteklih šest godina kontinuirano raste radi rasta otpornosti u uvjetima krize i prema podacima za 30.06.2014. dostiže 21,1%.

"Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka među najvećima je u europskim državama (i SAD je uključen u usporedbu) koje izvještavaju MMF u okviru baze podataka Financial Soundness Indicators. Štoviše, najveća je među državama koje nisu imale bankovnu krizu", navode iz HUB-a.

"Loši" krediti premašili 16%

Loša gospodarska situacija i visoka nezaposlenost utječu na povećanje nenaplativih kredita koji su u porastu.

Prema podacima HUB-a u drugom kvartalu 2014. došlo je do nastavka rasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima, pri čemu je rast udjela u sektoru stanovništva djelomično usporen. Ukupan omjer loših kredita u drugom je kvartalu 2014. bio na razini od 16,4%.

Kako navode, najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita. Kod kredita vezanih uz valutnu klauzulu problem je djelomično više zastupljen kod CHF kredita. Kod stambenih se kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura.