Kujundžić o novom informatičkom sustavu za nadzor rada bolnica: Više se nitko neće moći skrivati

Kujundžić o novom informatičkom sustavu za nadzor rada bolnica: Više se nitko neće moći skrivati
Foto: Pixsell/Jurica Galoić
 
SLJEDEĆI tjedan ravnateljima bolnica bit će predstavljen središnji upravljački sustav - informatički sustav koji će omogućiti stalni uvid u poslovanje bolnica, od financijskog dijela do izvršenosti posla, odnosno tko koliko radi do praćenja ishoda liječenja, najavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na otvorenju Treće regionalne konferencije digitalne medicine "Budućnost je sada".
 
"Središnji upravljački sustav objedinjuje poslovanje svih bolnica i moći ćemo pratiti brojne parametre, ne samo financijske nego izvršenost posla, utrošenost materijala i lijekova i njihove cijene, nuspojave i ishode liječenja. Sve će se moći iz toga iščitati na trenutnoj razini", kazao je Kujundžić.
 
Osnova za nagrađivanje liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika 
 
Istaknuo je kako će taj sustav ujedno biti i jedna od osnova za nagrađivanje liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika u bolnicama za natprosječne rezultate rada, što je predviđeno u Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji se nalazi u e-savjetovanju.
 
"Sustav će biti osnova za nagrađivanje u bolnicama, tako da se više nitko neće moći skrivati da svi jednako rade i da su svi dobri. Nismo svi jednaki, neki rade više i bolje, a neki manje, i otvara se prostor da ih se plati više", kazao je Kujundžić. Dodao je kako će sustav nagrađivanja biti razrađen posebnim pravilnikom.
 
Kujundžić je rekao kako je u proteklih godinu dana uspostavljen informatički sustav koji omogućuje provedbu prioritetnih lista čekanja. On će omogućiti zdravstvenim ustanovama i liječnicima da pacijentima koji imaju indikaciju za žurnu obradu u roku tri dana osiguraju pregled specijaliste, a u roku dva do četiri tjedna sve dijagnostičke i terapijske postupke.
 
Hrvatska za informatizaciju sustava ima 40 milijuna eura
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
Dodao je kako Hrvatska za informatizaciju zdravstva ima na raspolaganju 40 milijuna eura iz EU fondova koje treba iskoristiti budući da još uvijek postoje velike razlike među bolnicama, pa su tako neke velike bolnice još bez informatičkog sustava, a u nekim manjim bolnicama je izvrsno razvijen. 
 
Na Konferenciji digitalne medicine sudjeluje oko 300 liječnika, predstavnika IT industrije, farmaceutske industrije i drugih. Cilj je da se projekti informatizacije u zdravstvu, u kojima je Hrvatska među liderima, ubrzaju i nastave, a bit će govora i o osjetljivom pitanju dostupnosti i korištenja osobnih podataka iz digitalnih dosjea pacijenata, te eKartonu kao prekretnici u digitalizaciji zdravstvene zaštite.
 
Problemi s uspostavom homogenog informatičkog sustava
 
Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković ističe da je cilj utvrditi gdje je trenutno hrvatski zdravstveni sustav u primjeni informatičkih tehnologija.
 
"U nekim smo segmentima u samom europskom vrhu, prije svega kad se radi o eReceptu i registru lijekova, no veliki projekti još su u tijeku, poput eNaručivanja, eKartona i eUputnice, od kojih bi koristi trebali imati prvenstveno pacijenti, ali i svi dionici zdravstvenog sustava", rekao je Jurković.
 
Informatizacija može zdravstvenom sustavu donijeti mnoge korisne stvari, poput smanjenja listi čekanja i primanja informacija o nalazima na mobilne telefone, no za to je potreban homogeni informatički sustav.
 
"Dugo godina su se bolnice informatizirale kao zasebni informatički otoci pa imamo određenih problema kako uspostaviti homogeni sustav, povezati bolnice između sebe i s primarnom zdravstvenom zaštitom, HZZO-om, HZJZ-om i Ministarstvom zdravstva", rekao je Jurković.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara