Foto: Hina

MINISTAR financija Boris Lalovac potvrdio je u HRT-ovoj emisiji Poslovni tjedan novo domaće i inozemno zaduživanje o čemu je izvijestio Reuters neki dan.

Lalovac je izjavio i da se teret krize ne može stalno prebacivati na građane. Projekt "Oprost dugova zaduženih građana" koji vodi ministrica Milanka Opačić i koji bi trebao početi od 1. siječnja još je jedan primjer da se radi na tome.

Za uvođenje reda potrebno više vremena

Na pitanje je li uspio uvesti red u Poreznoj upravi, Lalovac je odgovorio da pokušava mnogo toga promijeniti i reorganizirati, no potrebno mu je više vremena jer je u tom sustavu 7.000 ljudi. Ministar bi htio napraviti sustav u kojem se sve nepravilnosti primijete i isprave već na najnižim razinama. Kao primjer je naveo i "slučaj Sinovčić", gdje je službenik, tvrdi Lalovac, neovlašteno potpisao nešto što nije smio. "Problem je u tome što njegov prvi nadređeni nije to primijetio i nije ga kaznio. Jedan neovlašteno potpisuje, drugi je sam krenuo tumačiti poreze; tu su korektivi gdje se sustav mora obnoviti i postaviti ispravno", kaže ministar.

"Takve stvari živciraju i poduzetnike i mene samog. Trebali bi maknuti administraciju, sustav je velik, postoje propusti, no brzo se trebaju sankcionirati ili ispraviti kako bi maknuli barijere prema poduzetnicima koji su motor našeg gospodarstva", smatra Lalovac i naglašava da nam samo partnerski odnosi s gospodarstvenicima i građanima mogu donijeti gospodarske rezultate.

Mora se znati kako ministri troše

Ministar financija smatra da svaki ministar mora realnije i kvalitetnije planirati pojedine stavke. Ne smatra da je Vlada prerastrošna, ali slaže se da bi se moglo i manje trošiti. Najavio je i promjene u tom pravcu, tj. inicijativu da se svaki veći izdatak prijavi premijeru. Lalovac je istaknuo i da pokušava svaki mjesec zbrojiti i iznijeti javnosti kakav je deficit i kakva je bila potrošnja jer se radi o financijama građana gdje je potrebna transparentnost, pa se mora znati kako određeni ministri troše. To nije izazvalo oduševljenje kod njegovih kolega, ali Lalovac smatra da svi moraju biti odgovorni prema svakoj kuni jer se radi o novcu hrvatskih građana.

Lalovac je naglasio i važnost europskih fondova, u koje svake godine uplaćujemo oko 4 milijarde kuna. Nada da će ministri iskoristiti svoje mogućnosti i vratiti značajan dio sredstava. "Prvo morate platiti kako bi mogli povući. Ako je administracija troma i ne pokazuje aktivnost, to je problem", kaže. Naglasio je da se nacionalno financiranje pokušava zamijeniti europskim.

Lalovac se ne boji blokade europskih sredstava. "Ako radimo ono što smo napisali u svojim programima i radimo reforme koje smo obećali da ćemo provesti, nemamo takvih problema. Mi moramo raditi ono o čemu smo pisali i obećavali, ako ne, ne trebamo pisati. Komisija samo to traži. Male zemlje koje su prošli te reforme traže da i mi sada to provedemo. Ne nameću nam kriterije Njemačka ili druge bogatije države.", dodaje.

Ministar smatra da nam grčki scenarij ne prijeti jer možemo držati deficit pod kontrolom. "Daleko smo od takvog scenarija. Vlada je dala velike poticaje za gospodarstvu, rasteretili smo dohodak, rasterećenje građana je ključan moment za gospodarski rast.", pojašnjava Lalovac.

Od 1. siječnja 2015. plaće će narasti zbog povećanja neoporezivog dijela osnovice. Na pitanje postoji li opasnost da to dovede do poskupljenja na lokalnoj razini (komunalije, vrtići itd.), ministar je naglasio da je to odgovornost čelnika lokalne uprave. Najavio je da će u slučaju takvih povećanja cijena plaće građana još više narasti jer će neoporezivi dio biti još više povećan. "Ne mogu oni toliko dizati cijene koliko mi možemo smanjivati porez", poručio je. "Nadam se da se neće dogoditi takav otpor na lokalnoj razini jer oni moraju surađivati u racionalizaciji troškova.", zaključuje Lalovac.