FOTO: ESA
DANAS u 16:58 h po našem vremenu na Mars bi trebao sletjeti Schiaparelli, robotizirani lender Europske svemirske agencije (ESA).
Uputa za pokretanje posljednje, riskantne faze poslana je u utorak nakon putovanja misije dugog 500 milijuna kilometara. U kontrolu leta danas je iza 1630 h stigao signal da je odvajanje uspješno obavljeno, nakon čega se prolomio pljesak. Član kontrole leta potvrdio je da je signal vrlo čist.
Ako sve bude kako treba, ESA će popraviti svoj imidž koji je ponešto narušen neuspješnim spuštanjem sonde Beagle-2. Preciznije govoreći on je 2003. uspješno sletio na Mars, međutim, ubrzo nakon toga otkazale su mu sve ključne funkcije.
Na svojoj posljednjoj dionici silaska Schiaparelli će za usporavanje, sa brzine ulaska u atmosferu od 21.000 km/h do brzine lebdenja iznad samog tla, koristiti više mehanizama: toplinski štit, padobran i skup raketa. Sonda teška 600 km trebala bi tijekom spuštanja slati signal u radijskom pojasu UHF, a na kraju bi trebala sletjeti na trbuh. Signal će na Zemlji primati indijski radioteleskop i slati ga kontroli leta u Darmstadtu. Ako će teleskop i dalje primati signale nakon spuštanja, to bi trebao biti znak da je lender talijanske proizvodnje sletio u jednom komadu (pogledajte vizualizaciju na videu dolje). No ovaj se signal u 17:33 h još uvijek sa zebnjom očekivao.
'Mnogi pokušaji slijetanja na Mars nisu uspjeli jer je potrebno da cijeli dugi niz akcija bude izvršen bez greške', rekla je za Guardian François Forget, francuska znanstvenica na misiji ExoMars. 'Ne smije biti nite jedne slabe karike', dodala je.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Slijedi druga, još važnija faza
Misija EXO Mars sastoji se od dva dijela: orbitera TGO i lendera Schiaparelli. TGO će iz visine pokušavati detektirati tragove Marsove atmosfere, osobito metan koji bi mogao biti znak geoloških aktivnosti, ali i trag života.
Schiaparelli će zapravo biti probno vozilo na kojem će ESO testirati svoje tehnologije koje bi trebale omogućiti slanje daleko ambicioznijeg i skupljeg laboratorija kroz četiri godine. Taj rover, koji će biti lansiran 2020. trebao bi bušiti površinu i tražiti tragove života u njoj, bilo drevnog bilo postojećeg.
Znanstvenici smatraju da je život, ako ga je ikada bilo na Marsu, ondje postojao u prvih milijardu godina nakon formacije planeta kada je njegova površina bila znatno toplija i vlažnija nego što je danas. Naime, pretpostavlja se da je Mars kasnije postupno izgubio atmosferu, a s njome i toplinu.
Poruke sa Schiaparellija na Zemlju će stizati sa zakašnjenjem od 10 minuta.
TGO, koji je trenutno znanstveno važniji dio misije, uključit će se u potragu za životom 2018. kada se spusti na visinu od 400 km od površine.
Prijenos iz Dharmstadta možete pratiti na livestreamu dolje.