DOBRO je da grupe kao što je građanska inicijativa "Krug za trg" povremeno dobiju poriv za izlaskom iz mraka na svjetlo hrvatske "zbiljnosti". Naime, to je otprilike jedini način da se uvjerimo u činjenicu da u Hrvatskoj i dana danas postoji taj podsvijet čudne misli koji je prije samo desetak godina bio potpuni mainstream. Za Bušića, protiv Tita!

Za one koji ne prate baš svaku vijest koja ispliva u Hrvatskim medijima, u subotu 13. prosinca, Krug za trg organizirat će drugi po redu prosvjed za preimenovanjem Trga maršala Tita u Kazališni trg, budući da se, kako oni tvrde, Hrvatska treba distancirati od zločinačke komunističke vlasti i nije u redu, a nije ni u skladu s rezolucijama Europskog parlamenta i Hrvatskog sabora, da jedan od trgova u glavnom gradu nosi ime tog komunističkog zločinca.

Prosvjed, drugi put

Inicijativa Krug za trg već je ove godine odradila jedan identičan prosvjed, u veljači. Tada su gotovo svi sudionici inicijative po prvi puta u povijesti svog postojanja dobili medijski prostor izvan Hrvatskog slova ili marginalnih prijateljskih portala, pa su se očigledno odlučili na još jedan korak. Zašto da ne, mogli bismo imati periodična okupljanja koja će razveseljavati čitateljsku publiku. Zanimljive su ustaške kape na glavama. No, cijela priča postaje još zanimljivija kad se malo pročešljaju ključne figure inicijative.

Zanimljiva vrhuška

Osnivači Kruga za mir su tri zanimljive žene i jedan muškarac. Krenimo sa ženama. Maja Runje je profesorica engleskog i francuskog jezika, tijekom 80-ih godina bila je djelatna u većem broju hrvatskih kulturnih društava u Njemačkoj. Trenutno živi i radi u Zagrebu, a kako je sama rekla u veljači, na organiziranje prosvjeda odlučila se zbog toga što su "Tito i titoizmi načelno utezi na putu demokratskog razvoja društva. Želimo li dobro hrvatskom društvu, moramo inzistirati na dekomunizaciji".

Osim gospođe Runje, tu je i Zdravka Bušić (nije u rodbinskoj vezi sa svojim poznatijim prezimenjakom), svojedobno članica HDZ-a, koja se u vrijeme velikog raskola u stranci postavila na stranu Ivića Pašalića, pa je od 2000. do 2003. bila zastupnica tada parlamentarne stranke Hrvatski Blok, koju je Pašalić nedavno ugasio kad su mu vile postale zanimljivije od politike. Uz gospođu Bušić i gospođu Runje, tu je i Biserka Cetinić, koja nema tako zanimljivu biografiju. No, njih tri zanimljive su u jednom malo drukčijem, za ovaj tekst jednako zanimljivom kontekstu.
"Dragi Zvonko"

Naime, Runje i Cetinić navode se kao voditeljice udruge Krug prijatelja, koja je godinama upriličavala razne oblike potpore poznatom hrvatskom vikend teroristu Zvonku Bušiću. Tako je Runje 2005. na jednom sličnom okupljanju održala iznimno emotivan govor "Dragom Zvonku", iz kojega ćemo izdvojiti ovaj pjesnički solilokvij: "Slobodu sanjamo skupa s Tobom. San lebdi u snježnoj noći nad Tvojim putem kojim u batama prerano krećeš u školu u Imotski …".

Još u listopadu ove godine u muzeju Mimara u Zagrebu održana je prezentacija knjige Julliene Eden Bušić, Zvonkove supruge, na kojemu se prisutnima obratio i sam Hrvatski Uznik, a koje je organizirala udruga Krug, u njoj i Runje i Cetinić i Zdravka Bušić, zajedno sa Zorkom Zane, koja je također u Koordinacijskom odboru inicijative Krug za Trg.

Bleiburgom u glavu

Idemo sada na muški dio. Glavna muška figura Kruga za trg je dr. sc. Josip Jurčević, profesor na katedri za povijest na Hrvatskim studijima, svojedobno je bio i nositelj jednog predmeta na katedri za povijest na Pedagoškom (sada filozofskom) fakultetu u Osijeku, u 90-ima je bio savjetnik u Saboru kao član Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, a od 1997. član je instituta Ivo Pilar.

Jurčevićeva uža specijalnost su zločini komunističkih vlasti. Objavio je nekoliko knjiga, od kojih je svakako najpoznatija ona iz 2005., naslova "Bleiburg", a na internetu se može naći česte optužbe da je ustašofil i povijesni revizionist. Ne bismo ulazili u kvalifikacije, ali činjenica je da Jurčević u svojim javnim istupima stavlja naglasak na to kako su zločini komunističkih vlasti gori od onih ustaških. Neka svatko izvede vlastiti zaključak iz rečenica kao što su "Držim da je s načelnog, znanstvenog i humanističkog motrišta puno gore kad se zločini golemih razmjera, kao oni što su ih činili komunisti, događaju nakon završetka rata nego kad se događaju u oružanom sukobu, iako tu bitne razlike ne bi trebalo praviti".

Mrziti Tita više nije "in"

Bilo kako bilo, činjenica je da Krug za trg okuplja ljude koje s punim pravom možemo nazvati kulturnim i političkim marginalcima, ljudima koji su dobar dio svoje sadašnje karijere izgradili na sentimentu iz 90-ih, kad je bilo "in" mrziti crvene, a izbjegavati pretjerano osuđivati crne. No, situacija se promijenila, put prema Europi natjerao je i vrh vlasti na promjene, pa je danas u mainstreamu potpuno moda izbjegavati pretjerano pričati o crvenima, dok se crne neprestano osuđuje.

U takvoj je atmosferi došlo do obrata, pa se šarolika ekipa iz Kruga za trg našla u podzemlju, u kojemu su im na raspolaganju samo Hrvatsko slovo, Fokus, Družba Braće hrvatskog zmaja, i, po novome, prosvjedi.

Utoliko će subota u Zagrebu biti zanimljiva. Građani koji se nađu na Titovom trgu moći će svjedočiti izumirućoj vrsti, hrvatskim "domoljubima" koje su bespuća povijesnih nepravdi natjerala da moraju izlaziti na ulice i tako skretati pažnju na sebe. Jer, kako kaže Maja Runje, "Jači Titovi obožavatelji, odnosno branitelji onoga za što Tito stoji kao metafora... sjede u Predsjedničkim dvorima i drugim važnim institucijama i uredima". A tko se može boriti protiv toga?