Makedonija profitira na patnji izbjeglica: "Karte za vlak dvostruko skuplje, a voze ih kao stoku"
Foto: FAH
NAPETO je u Šentilju cijeli dan. Na tisuće izbjeglica bune se, viču, nervozni su, a policija pokušava smiriti situaciju. Neprestano izbjeglice preko megafona upozoravaju riječima "stop, stop" te ih tjeraju da sjednu na pod, uz prijetnje da neće pustiti nikoga tko nije sjeo na pod.
Austrija je danas ujutro opet u skupinama počela propuštati izbjeglice, ali proces je išao presporo, pa se u jednom trenutku u Šentilju skupilo gotovo sedam tisuća izbjeglica. Očajni, izmoreni, promrzli, gladni i žedni, neki su preko ograde pokušali prebaciti barem djecu.
Gotovo svakih pola sata dolazilo je do incidenata i sukoba među izbjeglicama. Austrija je u petak navečer ponovno počela propuštati veće skupine izbjeglica u državu, ali na stotine ih je i dalje u Šentilju, gdje će na hladnoći dočekati jutro.
Prema podacima slovenske policije, u državu je do petka ušlo 108.000 migranata i izbjeglica, a zadnjih je dana njihov priljev smanjen na oko osam tisuća dnevno.
Zbog teškog stanja iscrpljenosti, i nedostatka hrane, ljudi su padali u nesvijest.
Mariborska policija zamolila je medije da ne koriste bespilotne letjelice, nakon što je u petak ujutro kamp nadlijetao dron, vjerojatno radi snimanja izbjeglica iz zraka.
Zarada na patnji izbjeglica - karte dvostruko skuplje
Nevladine udruge u Makedoniji žestoko su kritizirale tamošnje vlasti zbog, kako kažu, iznimno nehumanog pristupa izbjegličkoj krizi te diskriminacije izbjeglica.
Makedonski ogranak udruge 'Otvoreno društvo', Helsinški odbor za ljudska prava, Udruženje mladih pravnika te nevladina udruga 'Legis' uputile su poziv javnom poduzeću 'Makedonske željeznice' da prekine diskriminirati izbjeglice i naplaćivati im dva i pol puta višu cijenu prijevoza nego makedonskim građanima.
Kako napominju, izbjeglicama se za prijevoz kroz zemlju karte naplaćuju i po 25 eura, dok cijena za makedonske građane iznosi svega deset eura. Također, kako tvrde nevladine udruge, željeznička stanica u Gevgeliji uopće nema informacija na jeziku razumljivom izbjeglicama, a blagajne za prodaju karata su gotovo uvijek zatvorene i otvaraju se svega pola sata prije nego što vlak treba krenuti, zvog čega među izbjeglicama nastaje panika.
"Ovo podsjeća na vožnju Židova u Auschwitz"
"Izbjeglice se žale da nemaju mjesta u vlakovima, čak ni stajaćih. Nema mjesta ni za disanje. Kondukteri prepunjavaju vagone, ljudi sjede po hodnicima, nabijeni u kabinama, a u pet od deset vagona nema struje. Putnike zaključavaju izvana i ne puštaju ih van. Svjedočila sam događaju kad je jedan čovjek 40 minuta lupao na vrata da ga puste. Sve podsjeća na vožnju Židova u Auschwitz", kazala je Mersiha Ismailović iz udruge Legis. "Ono što najviše smeta je što željeznice naplaćuju karte maloljetnicima, što nije dopušteno prema zakonu", dodaje.
Direktorica "Otvorenog društva" Fannie Karanfilova- Panevska kazala je da je zapanjena ponašanjem Makedonskih željeznica koje protuzakonito naplaćuju ulaznicama po 25 eura za vožnju vlakom.
"Ova naša državna tvrtka želi zaraditi na patnji izbjeglica. Moramo stati na kraj diskriminaciji. Ako već nije moguće osigurati besplatni prijevoz izbjeglicama, onda barem moramo hitno smanjiti drastično visoke cijene. Potrebno je uvesti strog nadzor nad Makedonskim željeznicama", poručila je.
Vlada se nije očitovala o ovim optužbama, a nevladine udruge pitaju - kome ide profit od patnje izbjeglica?
"Dobova je koncentracijski logor"
Nakon što su se u stranim, pa i u njemačkim medijima, pojavila svjedočenja o vrlo teškim i nehumanim prilikama i postupcima kojima su izloženi migranti u Brežicama i Dobovi, nakon pristizanja iz Hrvatske, o tome danas u reportažama svojih novinara koji su početkom tjedna bili sa izbjeglicama, policajcima, aktivistima i humanitarnim djelatnicima, pišu ljubljansko "Delo" i "Dnevnik", dva najveća slovenska dnevna lista.
Neke od njihovih konstatacija su zajedničke: takozvana "registracija" izbjeglica koja se tumači poštivanjem schengenskih propisa nema smisla jer se ionako oslanja na podatke koje daju migranti jer nemaju dokumenata, a i zato jer se "registrira" samo dio pristiglih, a svi se ionako upućuju u izbjegličke centre i prema Austriji.
"Delov" novinar koji je posjetio izbjeglički centar u Dobovi, odnosno prostore nekadašnje tekstilne tvornice u koju se dovode tisuće umornih i prestrašenih ljudi, tvrdi da se u nekim aspektima moguće složiti s ocjenom jedne slovenske aktivistice koja je premijeru Miri Ceraru Dobovu opisala kao "koncentracioni logor".
Žene koje je dovezao vlak Hrvatskih željeznica nisu uspjele tijekom vožnje otići u toalet, i moraju čekati hoće li imati sreću na slovenskom vlaku jer je prihvatni centar bez zahoda, samo jedan liječnik trebao bi pregledati nekoliko tisuća ljudi, hrane je premalo, kao i humanitarnih djelatnika i aktivista, a razlog su i birokratski postupci jer svatko tko želi biti uključen u davanje pomoći mora ići u Ljubljanu kako bii dobio pismenu dozvolu, opisuje novinar "Dela".
"Istina je da stanje podsjeća na koncentracijski logor. U dvorani nekadašnje tvornice tekstila nema toaleta niti mjesta gdje bi se ljudi umili, a zbog nesnosnog smrada radije spavaju na otvorenom. Naguravaju se kad se dijeli hrana jer se boje da ne ostanu bez nje. Ali najveći je problem raspad sistema. Vojska bi mogla osigurati da se postavi poljska kuhinja kako bi pojeli nešto toplo, a ovako im pri naglom odlasku iz vrećica padaju nagomilane riblje konzerve i ostala hrana, što širi stereotipe kako nisu gladni", piše novinar vodećeg slovenskog lista.
Što se tiče postupaka policije, navodi da je i ona nervozna jer im smjene traju i po 12 sati ili duže, ali da to nije opravdanje što je među policajcima "dosta onih" koji naglas izriču "bezobrazne ksenofobne opaske" i koji nisu vrijedni odore koju nose jer sramote državu.
Njemačka i Austija ograničavaju prolaz migranata na pet točaka zajedničke granice
Njemačka i Austrija su odlučile ograničiti prolazak migranata na pet točaka međusobne granice kako bi bolje kontrolirale njihov masovni priljev, objavilo je u petak njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova.
"Želimo postići uređen proces", objavila je jedna glasnogovornica ministarstva, preciziravši da ta mjera stupa trenutačno na snagu, ali nije rekla o kojih pet prijelaza se radi.
Berlin i Beč su se u rujnu dogovorili da će ostaviti otvorene granice izbjeglicama, a ta je odluka ubrzala priljev osoba koje bježe od rata ili siromaštva. Kontrole na granicama su ponovno uvedene sredinom rujna, ali migranti su mogli ući u Njemačku na bilo kojem mjestu.
Golema većina kandidata za azil prelazila je preko oko 800 kilometara duge granice između Austrije i Bavarske.
Austrija tjednima ogranizira prijevoz tisuća migranata prema Njemačkoj, ali mnogi dolaze pojedinačno i često prelaze granicu kroz šumu.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere je u srijedu oštro predbacio Austriji njezino ponašanje zato što, kako je rekao, neorganizirano šalje u Njemačku tisuće osoba.
On je dodao da je Austrija obećala da će poštivati propisane procedure. izrazivši očekivanje da se odmah počne tako ponašati.
Njemačka predviđa da će ove godine primiti između 800.000 i milijun tražitelja azila.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati