Foto: Pixsell/Patrik Macek

SABORSKA oporba je bila kritična prema prijedlogu izmjena Zakona o minimalnoj plaći kao i vladinoj uredbi o njezinu povećanju za pet posto, a najglasniji je bio SDP čiji je Gordan Maras svoje nezadovoljstvo demonstrirao kovanicom od pet kuna, za koliko je dnevno ona povećana, poručujući HDZ-ovcima "dabogda vama netko tako nešto pokloni".

Iskrilo je već na samom početku kada je SDP-ovac Arsen Bauk oštro prosvjedovao jer vladin prijedlog nije u raspravi objedinjen s SDP-ovim kako bi se, kazao je, raspravile razlike te je najavio da će njihov prijedlog zakona biti inkorporiran u vidu amandmana.

"Baš ga briga za sirotinju"

Šef SDP-a Davor Bernardić zamjerao je pak što tako važan zakon ne predstavlja resorni ministar.

"Baš ga briga za sirotinju, koja prima 2700 kuna, koja ne može svojoj djeci kupiti topli obrok i često ide gladna na spavanje, da bi prehranila djecu", poručio je.

Tvrdi i kako predloženi zakon ne podiže minimalnu plaću jer kako je rekao, to nigdje u zakonu ne piše već će i dalje biti milostinja Uredbe Vlade. "Kažnjavate poslodavce, koji su isplaćivali veće plaće, a nagrađujete poslodavce, koji su isplaćivali i nastaviti će isplaćivati minimalnu plaću", poručio je šef SDP-a.

Jedini način da se podigne minimalna plaća je da se podrži prijedlog SDP-a da minimalna plaća iznosi 60 posto prosječne plaće, slovom i brojem napisane u zakonu, a ne ovako kao što ste vi napravili, da to ne piše, poručio je vladajućima.

Državna tajnica u Ministarstvu rada Majda Burić nabrojala je kako je od 2013. do 2016. minimalna plaća ukupno podignuta za 135 kuna, dok je samo u jednoj godini, dakle od prosinca 2016. do 2017. ona narasla za 319 kuna što je, kaže, više u jednoj godini, više 100 posto naspram svih prijašnjih godina.

"Radnicima koji su na minimalcu na ovaj način određujete 130 kuna veću plaću, a poduzetnicima istovremeno dajete popust od 260 kuna. Državi uzimate 250 milijuna kuna na godišnjoj razini iz zdravstvenog sustava koji je u teškoj krizi s 8,5 milijardi dubioza", rekao je Branko Grčić (SDP).

Za godinu dana, tvrdi, ljudi koji žive na minimalcu kao i oni koji su blizu minimalcu bit će opterećeni špekulativnim ponašanjem poduzetnika koji će, tvrdi, predloženo iskoristiti.

Predloženim izmjenama Zakona o minimalnoj plaći rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćivali bi se povrh minimalne plaće koja bi se od iduće godine u bruto iznosu povećala sa 3276 kuna na 3439 kuna, što je 2752 kune neto. Vlada je uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće.

Bernardić prozivao HNS-ovog Čuraja zbog prebjega

Tijekom rasprave o minimalnoj plaći iskrilo je između šefa SDP-a Bernardića i HNS-ova Stjepana Čuraja.

"Vi ste prelazak u vladajuću koaliciju naplatili puno više od minimalne plaće", poručio mu je Bernardić, no Čuraj mu je uzvratio kako "svojim prelaskom nije dobio više nego manje u odnosu na ukupna primanja".

'Loptu' je pokušao spustiti predsjedavajući Sabora Milijan Brkić upozoravajući šefa SDP-a da "ne ide ispod pojasa" ali je i dodao kako ne misli da je on "išta loše mislio, nego je to stvar političkog iskustva".

Čuraj se ipak slaže da minimalna plaća nije ni približno dovoljna da bi se pristojno živjelo. "Iz mog kraja Osječko-baranjske županije, Slavonije i Baranje ljudi primaju i do 40 do 50 posto neto manje za isti posao pa čak u istoj firmi nego negdje drugdje u Hrvatskoj", navodio je Čuraj.

Da je predloženo povećanje premalo ističe i HSS-ovac Davor Vlaović.

"Mi smo tražili da to bude bar 50 posto prosječne plaće. HSS se ne slaže s vašim predloženim zakonom jer se s tih dodatnih 140 kuna ne može živjeti. Biste li vi mogli živjeti s tih 2750 kuna", pitao je vladajuće.

SDP-ovac Mirando Mrsić prozvao je državnu tajnicu Burić da daje netočne izjave jer se, tvrdi, sindikati nisu složili s ovim zakonom, no Burić se branila pojašnjavajući kako su se i poslodavci i sindikati složili da je Zakon jedan korak naprijed.

Maras demonstrirao povećanje kovanicom od pet kuna

Branko Bačić (HDZ) referirao se na izjavu šefa SDP-a Bernardića koji je, tvrdi, rekao da je povećanje minimalne plaće uredbom Vlade "Plenkovićev božićni poklon radnicima" podsjećajući SDP-ovce da je zakon donesen još 2013.

"Ovo je najskandaloznija izjava od osnutka Hrvatskog sabora", vikao je uzrujani SDP-ovac Gordan Maras mašući kovanicom od pet kuna.

"Toliko ste vi dnevno povisili plaću ljudima na minimalcu. Dabogda vama netko toliko pokloni", nastavio je Maras.

Prozivani Bačić složio se kako tih pet kuna nije puno te je dodao da će se "radom ove vlade doći do jednog postotka koji će doprinjeti dostojnom život radnika" koja će biti bolja nego što ju je ostavila SDP-ova vlada.

Državna tajnica u Ministarstvu rada Majda Burić izvijestila je kako je po podacima za 2016. godinu ukupni broj radnika koji su primali minimalnu plaću 76.404. Prema dostupnim podacima Inspektorata rada za razdoblje od 1. siječnja do 1. rujna 2017. godine, inspektori rada obavili su sveukupno 11.567 inspekcijskih nadzora, a protiv poslodavaca nadležnim prekršajnim sudovima, podnijeli su 1801 optužni prijedlog, izvijestila je.

Nezavisni Tomislav Žagar pitao je državnu tajnicu znaju li inspekcijske službe da postoje oni koji isplaćuju radniku minimalnu plaću, a nakon toga radnik vraća dio novca poslodavcu.

Branko Hrg (Klub HDS, HSLS, HDSSB) pitao se da li je uopće dobro da imamo pojam minimalne plaće ili, kako je rekao, stvar treba prepustiti tržištu rada i suživotu poslodavaca i zaposlenika, a jedna od ideja o kojoj bi, kaže, trebalo porazmisliti je da se ljudima isplaćuje brutto plaća pa oni sebi sami iz nje plaćaju doprinose.