Foto: FAH

MINISTAR branitelja Predrag Matić predstavio je saborskim zastupnicima Vladin prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

"Žrtve ne smiju više čekati, ovo je zakon srca, poštovanja i priznanja patnje", rekao je ministar Matić danas u Hrvatskom saboru.

Tim se zakonom definira seksualno nasilje u Domovinskom ratu, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine na području Republike Hrvatske ili tijekom zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru izvan područja Hrvatske, uređuju prava žrtava seksualnog nasilja te postupak za ostvarivanje tih prava.

Devet prava žrtava

Zakon za žrtve predviđa ukupno devet prava - od psihosocijalne i zdravstvene pomoći do novčane naknade i smještaja u veteranske centre.

No, pitanje naknada žrtvama tek bi se uredilo posebnim zakonom, koji bi se donio u roku od godinu dana od donošenja predloženog. Novac bi se osigurao iz posebne fondacije odnosno sredstva iz državnog proračuna i donacija.

Zahtjevi za stjecanje statusa i ostvarivanje prava žrtve podnosili bi se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu predloženog zakona.

Matić: Ovo je prva Vlada koja se usudila otvoriti ovo pitanje

Aktualna Vlada prva je Vlada koja se uhvatila u koštac sa ovom teškom i zahtjevnom materijom, naglasio je ministar Matić, podsjetivši kako su od početka agresije na Hrvatsku prošle 23 godine i da pitanje obeštećenja žrtvama seksualnog nasilja nije bilo uređeno.

Matić je, odgovarajući na oporbene prozivke, poručio da zakon ne izjednačava počinitelja i žrtve.

Najavio je da će se pokušati naći 'sretnija formulacija' mogućih počinitelja, odnosno članka 4. koji kaže da su "počinitelji zločina sve vojske koje su sudjelovale u Domovinskom ratu, da seksualno nasilje može biti počinjeno od strane pripadnika vojnih ili paravojnih postrojba neprijateljske vojske ili oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske".

Šuker: Samo jedna legitimna vojska u Domovinskom ratu

U Domovinskom ratu je sudjelovala samo jedna legitimna vojska, poručio je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.

Đurđica Sumrak (HDZ) od ministra traži da se navedu svi agresori na Hrvatsku, poručuje da je to "nužno zbog žrtava i čistoće Domovinskog rata".

Oporba ministra proziva zbog nakane da se pitanje naknade žrtavama uredi posebnim zakononom, a da se novac osigura iz fondacije koja bi sredstva dobivala iz državnog proračuna i donacija.

Škare Ožbolt: Sredstva ne mogu ovisiti o donacijama

Sredstva su izuzetno bitna, moraju biti stalna i osigurana u proračunu, ne mogu ovisiti o donacijama, naglašava Vesna Škare Ožbolt (DC).

Poručuje i da nije jasan rok od pet godina u kojem bi se mogli podnositi zahtjevi za naknadu. Silovanje u ratu je ratni zločin i ne može se ograničiti bilo kakvim rokovima, poručila je Škare Ožbolt.

Ministar Matić istaknuo je kako Vlada želi da novčana naknada bude "dostojna i dostojanstvena", te se ne želi zalijetati prije nego bude imala stvarnu brojku. Prema istraživanjima Filozofskog fakulteta, riječ je o brojci do 2.500 žrtava, naveo je ministar.

Udruga žena u Domovinskom ratu: Novac iz proračuna, ne iz fondacije

Članice Udruge žena u Domovinskom ratu dijelile su danas saborskim zastupnicima knjige i film sa svjedočanstvima žrtava silovanja u Domovinskom ratu, vezano za današnju raspravu u Hrvatskom saboru o Vladinu prijedogu zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

Članice Udruge od saborskih zastupnika očekuju da amandmanski interveniraju u zakon te omoguće da se u tom, a ne u nekom budućem zakonu, žrtvama omogući obeštećenje, kao i da novac za to bude izričito osiguran u državnom proračunu, a ne iz fondacije.

"Očekujemo da će zastupnici imati senzibilitet prema žrtvama, ali prije svega prema pravdi, i da će unijeti amandmane koji će omogućiti obeštećenje žrtvama kakvo imaju civilizirane zemlje", izjavila je novinarima ispred Sabora predsjednica Udruge žena u Domovinskom ratu, Marija Slišković.

Minimum 150 tisuća kuna obeštećenja

Udruga amandmanom traži "minimum od 150 tisuća kuna obeštećenja", te (mjesečni) minimum 2.500 kuna.

Slišković naglašava kako je to tek nešto malo više od BiH koju se, ipak, smatra siromašnijom odnosno zemljom s nižim standardom.

"Ne volim govoriti o brojkama, jer država nije napravila istraživanja, naprotiv, istraživanja su smiješna", odgovorila je Slišković na pitanje o kojem se broju žrtava radi, odnosno postoji li procjena koliko bi osoba moglo podnijeti zahtjev za naknadu?

DORH navodi 59 slučajeva silovanja

Državno odvjetništvo govori o 59 slučajeva silovanja, a s druge strane imamo i informacije koje govore o 200 do 240 djece rođene iz silovanja - prema tome kako to da je 59 silovanja izrodilo 200 do 240 djece, upitala se Slišković?

"Vrlo neodgovorno i neozbiljno ponašanje za jednu vrlo ozbiljnu ratnu situaciju", ocijenila je predsjednica Udruge.

Udruga žena u Domovinskom ratu je kroz svoju knjigu i film, u kojima žene iznose svoja svjedočenja, pokazala da je kod silovanja u Domovinskom ratu riječ o teškom ratnom zločinu, zaključila je Slišković.

Saborski klubovi za obeštećenje žrtava silovanja, oporbi neprihvatljiv naziv zakona

Prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu u prvom je čitanju naišao na nepodijeljenu podršku saborskih klubova, no HDZ-u i HDSSB-u neprihvatljiv je naziv zakona, jer smatraju da Domovinski rat stavlja u negativan kontekst.

"Nužno je izmijeniti naziv zakona, jer ostavlja dojam da je Domovinski rat uzročnik seksualnog nasilja, bez spomena oružane agresije na Hrvatsku koju su proveli i provodili JNA, Srbija, Crna Gora i dio pobunjenih Srba u Hrvatskoj, što je Sabor jasno precizirao u preambuli Deklaracije o Domovinskom ratu", upozorila je Nada Murganić (HDZ).

Zakon "ne definira neprijatelja"

Neprihvatljivim smatra da jedan hrvatski zakon izričito definira kao moguće počinitelje kaznenog djela hrvatske oružane redarstvene snage, "a ne definira neprijatelja, kao da je Hrvatsku napao neki nedefinirani neprijatelj".

Murganić je ocijenila da je riječ o izuzetno važnom zakonu, budući da se njime priznaje status žrtve seksualnog nasilja, nastalog kao dio vojne taktike.

Založila se da se žrtvama silovanja kao ratnog zločina osigura jednokratna novčana naknada od 150 tisuća kuna te redovita mjesečna naknada od 2.500 kuna.

Murganić: Država mora ustrajati na kažnjavanju počinitelja

Murganić smatra i da u zakonu ne bi trebalo stajati da priznavanje statusa žrtve seksualnog nasilja kao ratnog zločina ne može biti valjan dokaz u postupku protiv počinitelja.

"Stječe se dojam kako je moguće da se prizna status žrtve, a da počinitelj zločina ne bude osuđen", upozorila je Murganić i naglasila da država mora ustrajati na kažnjavanju počinitelja, među kojima su mnogi još uvijek na slobodi.

Iako ističe da je silovanje "među najgnusnijim zločinima koje zvijer u čovjeku može počiniti drugom ljudskom biću" te da je za takav zločin "i smrtna kazna preblaga", Dinku Buriću (HDSSB) smeta što se u tekstu ne navodi da je riječ o zločinima počinjenim u agresiji na Hrvatsku za koju su odgovorne Srbija, Crna gora i JNA, uz potporu pobunjenog dijela pučanstva srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, kako stoji u Deklaraciji o Domovinskom ratu iz 2000.

"Agresori neka pravdu i obeštećenje traže primjenom Kaznenog zakona"

Burić ističe da “ne poriče kako je i netko od agresora bio žrtva seksualnog nasilja”, no smatra kako se “ne može dozvoliti da on prema hrvatskom zakonu, kao agresor koji je razarao, ubijao i palio u Republici Hrvatskoj ima ikakva, a kamoli ista prava kao hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata, kao žrtve njihove agresije".

"Ako su bili žrtve seksualnog nasilja, agresori neka pravdu i obeštećenje traže primjenom Kaznenog zakona, koji silovanje tretira kao kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa", poručio je Burić.

Njegov je govor izazvao niz replika, među ostalim i SDSS-ova Mile Horvata, koji je protumačio da je Burić "pripadnicima srpske zajednice u Hrvatskoj pomogao, jer je jasno rekao gdje pripadaju i da ne mogu konzumirati predloženi zakon".

Franko Vidović (SDP) istaknuo je da je "zvijeri koje su počinile takav zločin bilo i u hrvatskim uniformama".

"Ja se toga sramim. Bez obzira tko je zločin počinio, treba žrtvu zaštititi i žrtva ima svoja prava, žrtvi treba odati poštovanje, treba sačuvati njeno dostojanstvo, na kraju krajeva", poručio je Vidović.

"Zašto vaša vlada 23 godine nije donijela ovaj zakon?"

Laburistica Nansi Tireli upozorila je da novčanu pomoć predloženi zakon predviđa tek na temelju drugog zakona, koji će se donijeti godinu dana kasnije. Tireli smatra da se već sada mora utvrditi obveza državnog proračuna prema žrtvama seksualnog nasilja kao ratnog zločina.

Isto traže i HDZ-ovi zastupnici, koje je, međutim, Nadica Jelaš (SDP) podsjetila da su i sami mogli donijeti sličan zakon. "Zašto vaša vlada 23 godine nije donijela ovaj zakon", upitala je Jelaš.

Vesna Škare Ožbolt (DC) upozorila je, pak, da je podignuto svega 59 prijava za kazneno djelo silovanja kao ratnog zločina.

"U dokumentaciji nevladinih organizacija i UNDP-a stoji da je između 200 i 220 djece rođeno kao rezultat kaznenog djela silovanja pa se postavlja pitanje gdje nestaju te istrage, gdje to sve nestaje i zašto se to u pravoj mjeri ne stimulira za procesuiranje", kazala je Škare Ožbolt.

Sabor će sjednicu nastaviti u srijedu, raspravom o godišnjem izvješću Državnog odvjetništva.