MINISTRICA izgradnje i zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić najavila je da će kvadrati stanova poticane stanogradnje narasti sa 910 na na 980 eura po kvadratu, jer su porasle cijene zemljišta, a i smatra se da su krediti za stanove, njihove kamate i rokovi, tako povoljni da nema nikakvog razloga da se stanovi i dalje ne grade.
"Jedinice lokalne samouprave nisu više mogle osigurati zemljište za izgradnju poticane stanogradnje, i zbog toga predlažemo povećanje cijena zemljišta kako bi ih se moglo otkupiti po normalnim cijenama i isto tako tu zemlju dati APN-u za izgradnju stanova", rekla je Dropulić. Ona je dodala da je još jedna novina prijedlog da se POS stan ne može prodavati deset godina nakon kupnje, osim ako se ne nadoknadi cijena stana u skladu sa tržišnom cijenom.
Na ovo je prigovorio Zdenko Antešić iz SDP-a, koji smatra da je dvojno na koji će se način i u koje vrijeme će se utvrđivati tržišna vrijednost stanova, jer to ostavlja mogućnost manipulacija i raznih tumačenja. Alenka Košiša Čičin Šain iz HNS-a rekla je da je to čak i protuustavno, da nakon što nešto platite, netko vam ograničava raspolaganje. Također je predložila da građevinska tvrtka koja osigura zemljište za izgradnju stana iz POS-a, može i graditi sama bez javnog natječaja.
SDP i HSP protiv Zakona o financijskom osiguranju
Osim rasprave o Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji, danas je u Saboru bilo riječi i o Zakonu o financijskom osiguranju, Zakonima o energiji, o regulaciji energetskih djelatnosti i o tržištu električne energije, te Zakonu o prijevozu opasnih tvari.
Klubovi zastupnika HSP-a i SDP-a smatraju da se u izmjenama Zakona o financijskom osiguranju, kojega je predložila Vlada, narušava financijska suverenost Hrvatske i podilazi stranim financijskim institucijama, te da se sprječava mogućnost revizije pretvorbe i privatizacije.
Zakon između ostaloga propisuje da se vjerovnici tvrtke u stečaju mogu namiriti, bez obzira koliko je dugo firma u stečaju i kakav je ishod stečajnog postupka. Uvodi se i institut posebnog založnog prava, kojim se štite oni koji su za bankovni kredit založili hipoteku, tako da se po isplati kredita oslobađaju svih tereta.
Pero Kovačević iz HSP-a zatražio je da Sabor sa zakona skine hitnost postupka i da se o njemu raspravlja i na jesen, je ovakav prijedlog Hrvatsku stavlja u nepovoljan položaj i ruši "zadnju liniju obrane financijskog suvereniteta".
"Upućuje se poruka ne da neće biti revizije pretvorbe i privatizacije banaka koje su date strancima, nego da će oni biti zaštićeni od bilo kakve nove revizije pretvorbe i privatizacije", kaže on i podsjeća da je Hrvatska za saniranje banaka izdvojila 15 milijardi eura, da su one prodane za milijardu, a sada vrijede 40 milijardi eura.
Da hrvatske novčarske institucije ovaj zakon stavlja u drugorazredni, odnosno nepovoljan položaj u odnosu na strane banke, smatra i Mate Arlović iz SDP-a, koji predlaže da ovaj zakon ide na daljnju raspravu u Saboru. On kaže da će ovakav zakon koji usklađuje naše pravosuđe sa europskim staviti izvan snage pozitivne postojeće hrvatske propise.
"Kada (strane banke) ulažu kapital, ovaj zakon uskraćuje njihovo pravo na procjenu rizika poslovanja", tvrdi Arlović, "malo sam ciničan, jer ih oslobađa potpune odgovornosti za rizik ulaganja, s obzirom da se na njih stečajni zakon u cijelosti ne može primjenjivati", kaže on.
"Apsolutno nikakve veze sa pretvorbom i privatizacijom"
Državni tajnik u Ministarstvu financija, Ante Žigman, rekao je da ovaj zakon nema apsolutno nikakve veze sa pretvorbom i privatizacijom.
"Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na odnose koji su nastali prije njegovog stupanja na snagu", kaže on, pa ovaj Zakon ne mijenja i ne prejudicira nikakve promjene vezane za pretvorbu i privatizaciju, nego povećava pravnu sigurnost, omogućuje brže i jednostavnije financijske transakcije, smanjuje kreditni rizik, olakšava prekogranične transakcije, te ojačava tržište kapitala i pridonosi stabilnosti financijskog sustava.
Prijevoz opasnih tvari u pravilu željeznicom
Konačni prijedlog zakona o prijevozu opasnih tvari dobio je danas potporu saborskih klubova i zastupnika, koji su, ipak, upozorili na potrebu da se opasne tvari ubuduće u pravilu prevoze željeznicom, a tek iznimno cestovnim prometom.
Taj zakon predviđa, naveo je državni tajnik u ministarstvu prometa Dražen Breglec, primjenu međunarodnih ugovora u području prijevoza opasnih tvari, što se posebno odnosi na uvjete u svim fazama prijevoza, od pakiranja, skladištenja opasnih roba, postupka u slučaju ekološkog incidenta, do svih drugih obveza korisnika tereta. Imenovat će se i osposobljeni sigurnosni savjetnik, koji bi nadgledao prijevoz opasnih tvari, kao i osnivanje nacionalnog povjerenstva za prijevoz opasnih tvari.
A.B.