S OBZIROM da je Haški sud zadnji put odbio pustiti generala Antu Gotovinu na slobodu do početka suđenja, pitanje je hoće li to učiniti sad kad mu je umro otac. Međutim, i ovaj put Ante Gotovina ima bezrezervnu podršku Vlade Ive Sanadera.

> Umro otac generala Ante Gotovine

"Hrvatska Vlada će kad dobije zahtjev suda dati jamstva za privremenu slobodu Ante Gotovine. U svakom slučaju, sigurno je to da se radi o potpunoj drugačijoj situaciji od one kada je Vijeće odbilo jamstva Vlade", kazao nam je glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun.

Podsjećamo, Haški sud je u studenom prošle godine odbio zahtjev za puštanjem generala Gotovine na slobodu do početka suđenja. Tada je Raspravno vijeće svoju odluku obrazložilo time kako obrana generala nije uvjerila Sud da će se general Gotovina zaista pojaviti na početku suđenja. Po njima, najveći razlog za odbijanje bio je višegodišnji bijeg Ante Gotovine, što bi mogao biti kamen spoticanja i ovaj put.

Hrvatska Vlada - loš jamac

Odvjetniku generala Mladena Markača, Goranu Mikuličiću, naš poziv je bio prva vijest o smrti oca Ante Gotovine, koja ga je dosta potresla. No, ipak kaže da Haag u praksi ima običaj puštati u takvim situacijama pritvorenike na privremenu slobodu. "Podnese se zahtjev kojeg bi sud uglavnom odobravao, mislim da je dosad to bio slučaj kod nekih srpskih pritvorenika, no ne mogu se sjetiti njihovih imena", kazao nam je Mikuličić. Odvjetnik je vjerojatno mislio na srpskog optuženika Nikolu Šainovića kojeg haški sud nije pustio da posjeti majku dok je bila bolesna, već mu je zahtjev bio odobren samo za njen pokop. Na naš upit da li će možda na odluku suda utjecati činjenica da je Gotovina bio dugogodišnji bjegunac, Mikuličić je kazao da nije siguran. "Odluka je ipak na samom sudu", drži Mikuličić.

Je li Gotovina na slobodi opasan za svjedoke?

Međutim, u pravilniku Haškog suda stoji da, nakon što je pritvoren, optuženik može biti pušten na slobodu samo na osnovu naloga vijeća. Također, raspravno vijeće može izdati nalog za puštanje na slobodu samo nakon što zemlji domaćinu i državi u koju optuženi traži da bude pušten dade priliku da se izjasne, i to samo ako se uvjerilo da će se optuženi pojaviti na suđenju i da, u slučaju puštanja na slobodu, neće predstavljati opasnost ni za jednu žrtvu, svjedoka ili bilo koju drugu osobu.

Raspravno vijeće može, naravno, i odbiti privremeno puštanje na slobodu. Mogu, naime, postojati dokazi o pokušajima ometanja postupka, osim bijega ili vršenja pritiska na svjedoke. Na primjer, uništavanje pisanih dokaza, uklanjanje tragova navodnih zločina i mogućnost konspiracije sa suoptuženicima koji su na slobodi. U određenim okolnostima pritvor optuženog može biti u javnom interesu ako postoji opravdana bojazan da će optuženi počiniti daljnje zločine.

Haški sud je u veljači ove godine odobrio privremeno puštanje na slobodu Jadranku Prliću, od 21. veljače do 4. svibnja, i to zbog lošeg zdravlja oca i brata. Podsjetimo, Prlića se tereti da je zajedno s petoricom političkih i vojnih čelnika BiH sudjelovao u etničkom čišćenju bosanskih muslimana na teritoriju tadašnje Herceg-Bosne.

J.M.
Foto: AFP