Foto: Hina

"NIJE nam bolje", otvoren je bio u intervjuu za Media servis premijer Zoran Milanović. Razlog tomu vidi u krizi, recesiji, naslijeđenim negativnim trendovima. Ipak iduće godine predsjednik Vlade očekuje gospodarski rast. Osvrnuo se i na najavljeni rebalans te priznao da deficit neće biti u okvirima dogovorenog s Europskom komisijom. S premijerom je razgovarala Željka Gulan.

"Deficit će biti nešto veći od onoga što je bilo planirano i što je bilo dogovoreno s Europskom unijom"

Ministrima koji kažu da više nemaju gdje rezati, predsjednik Vlade Zoran Milanović poručuje: "Pa dobro to uvijek kažu, ne? Kad ste čuli ministre da su rekli išta drugo? Međutim morat će, morat će se suočiti sa stvarnošću ali mislim da im to neće biti teško", rekao je premijer koji je na pitanje koliko nam novca treba, odnosno koliko treba rezati, odgovorio:

"Mi ćemo učiniti sve da stvari držimo pod kontrolom i držat ćemo ih pod kontrolom, ali će deficit biti nešto veći od onoga što je bilo planirano i što je bilo dogovoreno s Europskom unijom, odnosno Komisijom u okviru procedure prekomjernog deficita. Naprosto je previše tih troškova koji dolaze, dolaze i dolaze, a mislim da nam se ne može predbaciti rastrošnost u državi. Naprosto je ogromna količina ljudi u Hrvatskoj koju se držalo u uvjerenju da će se država pobrinuti za sve. Mi nemamo tih novaca kao država, moramo to priznati. Što ne znači da smo siromašni i bijedni nego naprosto trošimo na krive stvari", ustvrdio je premijer za Media servis.

Kad je o ispunjavanju preporuka Europske komisije riječ, predsjednik Vlade i tu je bio otvoren: "Nećemo ispuniti sve, to nije uspjela niti jedna država. Postotak realizacije tih preporuka je negdje 20%, tek toliko da se zna. Dakle, mi smo se manje-više složili s njihovim preporukama, što su države veće to se manje drže tih preporuka, ali dobro je da postoji taj mehanizam semestra kao oblik pritiska na države", rekao je između ostalog Milanović.

Milanović o porezima: Nisam za to da bude "flat rate", da svi plaćaju po istoj poreznoj stopi

Novih poreza, do kraja mandata, rekao je, neće biti. Inače, predsjednik Vlade smatra da u našem poreznom sustavu ima puno nelogičnosti: "Ja nisam za to, ipak nisam za to, da bude "flat rate", da svi plaćaju po istoj poreznoj stopi. Ali između jednog američkog sustava koji je strahovito kompliciran, i nekakvog sustava Istočne Europe koji je preprost i prejednostavan i ne odgovara zahtjevima društva i društvenoj pravdi, ja sam za jedno srednje rješenje koje će uzeti u obzir i jedno i drugo. Dakle, da one koji imaju se dobro oporezuje, da se ne živi od rente, da se to destimulira ali da se ljude opet ne uništi. Da se ne ubije poduzetnički duh. U skladu s tim ćemo i razgovarati i možda podnositi neke prijedloge, dakle, i da se rastereti ljude, i da se rastereti rad, da se nekakvoj srednjoj klasi koja nije bogata i neće nikada biti bogata, ali možda zarađuje više, izuzimam tu političare koji će biti drugačije tretirani, da se tim ljudima da malo više daha, da imaju možda neku kunu više za potrošiti, koja će umjesto u proračunu završiti u njihovom džepu", rekao je premijer.

Vjeruje da će Vlada uspjeti pokrenuti projekt Pelješkog mosta. "Vjerujem da hoćemo, ali ne mogu garantirati, i upravo zato i komuniciramo s Komisijom na ovaj način i mislim da je to svakome tko je bar malo dobronamjeran jasno. Ali postoje zločesti i zavidni ljudi u Hrvatskoj koji drže palčeve da to propadne i u skladu s tim izvješćuju javnost. Ima nekoliko takvih medija ali dosta ih se čuje. Većina nije takva. Vjerojatnost da Vlada ili Ministarstvo zaboravi u nekom dokumentu spomenuti Pelješki jednaka je tome da petero ljudi izađe na ulicu i svi se zaborave odjenuti. Izađu goli na cestu i onda se sjete na sred ulice - gle nešto mi fali. Takva greška je statistički nemoguća", rekao je između ostalog o Pelješkom mostu predsjednik Vlade.

Osvrnuo se premijer i na pregovore s MOL-om, ali i na mogućnost otkupa dionica INA-e. "S jedne strane smanjivati javni dug, a s druge strane se zaduživati da bi otkupio javno poduzeće, to moram priznati nije državnička odgovornost. Mi tražimo od MOL-a da bude bolji partner, da više ulaže i da više zajednički odlučujemo. I to im je valjda bilo i jasno kad su ulazili u Inu prije 10 godina, da nećemo biti samo statisti. Izbjegavao sam javne konflikte s njima, izbjegavat ću i dalje. Imamo pregovarački tim, nek rade svoj posao", rekao je premijer.