Foto: Hina

PREDSJEDNIK hrvatske vlade Zoran Milanović svečano je u utorak otvorio novu zgradu franjevačkog samostana u Fojnici, jednog od najstarijih u BiH, poručivši i tom prigodom kako Hrvatska istinski želi pomoći Bosni i Hercegovini i imati jakog i stabilnog susjeda te da je svoju solidarnost pokazala i u nedavnim poplavama u toj zemlji.

"Danas kao hrvatski premijer želim reći... da svoj zadatak u odnosu na BiH vidim da koliko je god to moguće BiH vrlo brzo postane prostor slobode i sigurnosti", kazao je Milanović konstatirajući kako su te dvije težnje bit ljudskog postojanja.

Upozorio je kako BiH danas ponovo postaje pomalo zaboravljena država kojom se bavi birokracija, no Hrvatska joj istinski želi pomoći, ne kao tutor i mentor, nego baš u ostvarenju pune slobode kakvu žele njeni narodi jer treba jakog i stabilnog susjeda.

Hrvatski premijer podsjetio je kako je Hrvatska svoju solidarnost s BiH pokazala i tijekom nedavnih poplava.

"Ne želimo da Hrvati odu odavde jer nisu odlazili stoljećima", kazao je Milanović istaknuvši kako je preduvjet za to dobar život kojega valja izgraditi.

Predsjednik hrvatske vlade po vlastitim je riječima danas održao svoj prvi govor u jednoj crkvi, učinivši to u Fojnici, u središnjoj Bosni, gdje je bio pozvan otvoriti obnovljenu knjižnicu franjevačkog samostana Duha Svetoga čija povijest seže još u XIV stoljeće.

"Nakon stotina mojih govora koje su mnogi preživjeli i na tome im čestitamo, ovo je moj prvi govor kojega držim u crkvi", kazao je Milanović na svečanosti otvaranja muzeja u kojemu se čuvaju izlošci neprocjenjive vrijednosti i za čiju je obnovu Hrvatska izdvojila dva milijuna kuna, od čega je 560 tisuća kuna osigurala sadašnja hrvatska vlada.

Milanović je kazao kako bi od njega bilo pretenciozno otvoriti nešto što je otvoreno ljudima i povijesti već stotinama godina, no priliku je iskoristio kako bi poslao snažnu poruku potpore Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini.

Kazao je kako BiH poznaje toliko koliko je potrebno da je shvati, no ne želi je tumačiti.

"To prepuštam onima koji u njoj žive i koji je znaju bolje od mene", kazao je Milanović dodajući kako je za njega BiH ujedno i susjed Hrvatske koja ju je "uvijek grlila, ali nekada pokušavala i ugušiti, no to neće više nikada" bila zemlja nesreće, tragedije, zanemarivanja i zločina u neizdrživom ciklusu.

Potpora obnovi samostanskog muzeja u Fojnici dio je napora Hrvatske da se pomogne Hrvatima u BiH, a zahtjevni proces njegove gradnje trajao je punih četrnaest godina.

"S radošću možemo reći da smo ovaj posao završili", kazao je gvardijan fra Nikica Vujica izražavajući posebnu zahvalnost hrvatskoj vladi na pomoći koju je pružila.

Pritom je podsjetio kako je sve što čuva muzej fojničkog samostana ujedno na popisu kulturno-povijesnog blaga države BiH.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, koji je zajedno s premijerom Milanovićem sudjelovao na otvaranju, kazao je kako će ovo biti na dobrobit svima koji cijene vrijednosti hrvatskog naroda u BiH, ali i za sve ostale. "Ovaj samostan ima neprocjenjivu vrijednost za hrvatski narod u BiH, ali i za BiH u cijelosti", kazao je Bevanda dodavši kako je potrebno nastaviti potporu da bi se uloženi trud trajno sačuvao.

Povjesničar Dubravko Lovrenović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, kazao je tijekom svečanog otvaranja kako muzej franjevačkog samostana na poseban način podsjeća na egzistencijalnu dramu "kršćanstva na rubu", čiji su neposredni sudionici kroz stoljeća bili upravo bosanski franjevci.

"Ovo je katalog prošlosti okrenut budućnosti koja je već započela", kazao je Lovrenović, istaknuvši kako je riječ o podsjećanju na mudrost susretanja i prožimanja kultura koja je tako bitna za opstanak svake zajednice.

Muzej franjevačkog samostana u Fojnici uz ostalo čuva originalni dokument iz 1463. godine, Adhnamu, kojim je tadašnji turski sultan Mehmed el Fatih franjevcima nakon pada bosanskog kraljevstva zajamčio pravo ispovijedanja vjere. Uz Adhnamu, u muzejskom je prostoru izložen i originalni svileni plašt kojim je turski sultan u znak poštovanja zaogrnuo tadašnjeg poglavara bosanskih franjevaca fra Anđela Zvizdovića.

Neprocjenjiva je zbirka knjiga koja se čuva u samostanskoj knjižnici. Tamo je pohranjeno gotovo 50 tisuća naslova od koji su deset tisuća oni stari po nekoliko stoljeća.

Knjižnica čuva i više od tri tisuće povijesnih dokumenata na arapskom jeziku i 156 na bosančici.