ŽEZDESET i šest je osoba izgubilo život na zagrebačkim prometnicama ove godine, što znači da svaka četiri dana netko ostavi život na zagrebačkoj cesti. 66 poginulih osoba je povećanje za pet osoba, naspram istog razdoblja prošle godine.
Ove godine je bilo 511 teže ozlijeđenih, a lakše 3103 osobe. Od osam mladih poginulih, svi od reda su bili pijani. Brzina je uzrok svake četvrte prometne nesreće. Nakon tih podataka iznesenih jučer od strane Viktora Florjana iz Odjela za sigurnost Cestovnog prometa na redovnoj konferenciji zagrebačke policije, možemo se zapitati čemu zakon od nula promila? Jer jučer iznesena statistika pokazuje da se vozači ne pridržavaju zakona o nula promila.
Pijani vozači su skrivili čak 1702 prometne nesreće ili sudjelovali u njima. U 23 nesreće koje su izazvali vozači pod utjecajem alkohola netko je poginuo. U ukupnom broju nesreća to znači da je u dvije od pet nesreća sa smrtnim posljedicama, netko bio pijan. Od 66 poginulih u prvih 8 mjeseci ove godine, 15 ih je imalo u krvi alkohol, ali niti jedan do nekada dopuštenih 0,5 promila. Četvero ih je imalo 1,5., a čak 11 ih je imala još više promila.
Još veći problem je brzina zbog koje je izgubila život svaka druga osoba. Nadzor brzine policiji će i dalje biti prioritet, izjavio je jučer Viktor Florjan. Mladi vozači ( 18-24 godine) su i dalje poseban problem. Oni su sudjelovali u čak 2685 prometne nesreće, što je 22,34 posto, što je iznimno velika brojka kad se zna da ih u ukupnom broju vozača ima samo 10 posto.
Prometnice koje odskaču po broju nesreća i poginulih osoba su dio autoceste do Bregane, Slavonska avenija, Zagrebačka avenija i Ulica grada Vukovara. Kobna su zagrebačka raskrižja rotor u Remetincu, križanje Slavonske i Ulice Hrvatske bratske zajednice, Vukovarske i Heinzelove, kao i raskrižja Zagrebačke avenije s Petrovaradinskom i Golikovom ulicom. Utorak je najsmrtonosniji dan za vozače, jer na taj dan je poginulo 15 osoba.
Ove brojke su alarmantne, no u zagrebačkoj policiji su optimistični i nadaju se da će zbog njihovog djelovanja represivnim metodama statistika na kraju izgledati bolje. Za sada brojke pokazuju da nikakve represivne metode ne djeluju te crne brojke rastu iz godine u godinu.
D.M.
Foto: Index Arhiva