Foto: Goran Mehkek / Cropix

HRVATSKOJ bi se mogla dogoditi ista stvar kao i Grčkoj, opet je upozorio MMF koji u svom izvješću o Regionalnim gospodarskim izgledima za Europu navodi kako će Hrvatska ove godine imati gospodarski pad od 1,5 posto, dok će zemlje istočne Europe zabilježiti prosječan rast od 3,9 posto!

Da se poslužimo izrazom bivšeg premijera - u banani smo. MMF doduše predviđa kako će iduća godina donijeti nešto bolju perspektivu za Hrvatsku pa će čak biti zabilježen i gospodarski rast. Doduše, radi se tek o minimalnih 1,6 posto, ali i to bi mogao biti prvi znak da će Hrvatska napokon prestati tonuti i započeti s izlaskom iz krize. Koji je u većini ostalih europskih zemalja već odavno prisutan, a iznimka nisu ni okolne zemlje poput Srbije.

Da smo u eurozoni, kaznili bi nas s 1,7 milijardi kuna

Najveća opasnost za ukupno europsko gospodarstvo, upozorava MMF, dolazi upravo od zemalja poput Hrvatske koje bi u nedostatku drugih opcija mogle krenuti u zaduživanja kod naprednijih Europskih zemalja i na taj način negativno utjecati na ukupni rast u eurozoni. Vlade u istočnoeuropskim zemljama zbog toga, poručuje MMF, pod hitno moraju povući mjere za smanjenje proračunskog deficita. Ukupni proračunski deficit europskih tržišta u nastajanju 2009. godine iznosio je 6 posto. Ove godine trebao bi pasti na 5,2 posto, a iduće na 4,2 posto.

Unutar eurozone se, spomenimo i to, proračunski deficit veći od tri posto BDP-a kažnjavaju! Prema odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, Europska unija ima pravo kazniti svaku zemlju čiji deficit probije tri posto BDP-a novčanom sankcijom u iznosu 0,5 posto ukupnog BDP-a. Primjera radi, Hrvatsku bi (kada bi bila članica eurozone) EU ove godine mogla kazniti s 1,7 milijardi kuna s obzirom da će BDP iznositi 331,5 milijardi kuna, a deficit će iznositi više od 4,6 posto BDP-a.

Europa se oporavlja, ali opasnost nije prošla

Gospodarstva istočne Europe stoga hitno moraju pronaći nove izvore prihoda, poručuju iz MMF-a. Vrijeme oslanjanja na uvoz je prošlo, treba pojačati izvoz i prestati se oslanjati na domaću potražnju koja vjerojatno više nikad neće doseći razinu otprije četiri godine. "Nije vjerojatno da će se priljevi kapitala vratiti na razinu na kojoj su bili prije krize", tvrdi MMF.

Iako si u najnovijem izvješću dopušta optimističan ton i tvrdi da se Europa nastavlja oporavljati od velike financijske krize (ukupni rast europskog BDP-a u 2010. iznosit će oko 2,3 posto) MMF ipak upozorava da rizična vremena još nisu završena. Zbog toga se zemljama koje su najjače pogođene krizom i koje su dalje na putu oporavka (u koje svakako ulazi i Hrvatska) MMF snažno sugerira provođenje odgovarajuće financijske politike koja će omogućiti konsolidaciju državnih sredstava i osigurati likvidnost na tržištu.