Foto: 123rf

PRIJE deset godina znanstvenici Sveučilišta u Illinoisu predložili su da se pokuša nešto učiniti oko procesa fotosinteze. Ideju su svi ignorirali, ali nakon nekog vremena pažnju su obratili Bill i Melinda Gates, u nadi da će istraživanje pomoći u borbi protiv siromaštva, piše Justin Gillis za New York Times.
Nakon nekoliko godina rada, znanstvenici su izvijestili o izvrsnom rezultatu.

Promjenom fotosinteze genetskim inženjeringom povećali su produktivnost duhana za do 20%. To je ogroman broj, s obzirom da se biljke muče s 1 do 2%.

Znanstvenici nemaju namjeru povećati proizvodnju duhana, već žele iste promjene iskušati u hranjivim biljkama. Vjeruju da bi na kraju mogli povećati produktivnost za više od 50%. Ovo bi istraživanje moglo preobraziti globalnu poljoprivredu.

Moglo bi i pojačati političke borbe oko genetskog inženjeringa hrane. Neke su skupine protiv, jer smatraju da se znanstvenici igraju Boga. U prilog tim skupinama ide i to što su genetski modificirane biljke postizale dosta skromne rezultate.

"Zelena revolucija"

Ali povećanje proizvodnje hrane za 40 ili 50% bi bila korjenita promjena za najsiromašnije ljude svijeta, mnogi od kojih su farmeri.

Istraživači upozoravaju da je još dug put do toga da se ovi rezultati počnu koristiti u poljoprivredi.
Ali, također i smatraju da bi to moglo dovesti do ''zelene revolucije'', koja bi znatno povećala proizvodnju hrane.

Istraživanje uključuje fotosintezu, koja se smatra jednadžbom koja pokreće svijet. Stvar je u tome što se priroda fokusirala na preživljavanje i reprodukciju biljaka, a ne na to da ljudi mogu ubrati najveći mogući broj plodova. Smatrali su da se urod može promijeniti nekim genetskim promjenama.
Nitko ne planira jesti duhan, naravno, ali koristili su duhan zbog toga što je brza i laka biljka za isprobavanje genetskih promjena. U početnom su eksperimentu ubacili gene uročnjaka u duhan s ciljem da povećaju proizvodnju određenih proteina koji već postoje u duhanu.

Kad biljke dobivaju sunčevu svjetlost, najčešće dobivaju više nego što im treba. Viška se rješavaju putem topline, što usporava proizvodnju ugljikohidrata. Genetske promjene pomažu biljci da brže ugasi taj mehanizam kako bi se brže mogla vratiti maksimalnoj proizvodnji ugljikohidrata. To je kao da radnik u tvornici ode na kratku pauzu prije nego se vrati na traku.

Fokus - Afrika

Zbog toga što su mehanizmi fotosinteze jednaki u mnogim hranjivim biljkama diljem svijeta, ideja je da bi slična manipulacija tim žitaricama povećala proizvodnju. Testiranje je planirano za biljke koje su važan dio prehrane u Africi, poput riže, crnog graha i manioke.

Postoji mogućnost da će genetske promjene biti drugačije u biljkama gdje se ubire samo dio. Kod duhana se ubire cijeli dio biljke iznad zemlje.

Ako ovaj pristup funkcionira, mogao bi se početi koristiti u komercijalnim sjemenkama zapadnih proizvođača. Ali, Fundacija Gates je odlučna da, ako funkcionira, tehnologija prvo jeftino dođe do afričkih farmera.

Ovo je pokušaj da se izvori hrane osiguraju od klimatskih promjena. Ljudsko bi se društvo moglo destabilizirati ako rastuće temperature srežu proizvodnju hrane, no učinkovitije bi biljke mogle sustav hrane učiniti otpornijim.