Foto: Hina

SAVJETOVANJEM ministara gospodarstva i financija započela u četvrtak berlinska Konferencija o zapadnom Balkanu na kojoj osim predstavnika šest zapadnobalkanskih zemalja sudjeluju i domaćin i inicijator skupa Njemačka, te Hrvatska, Slovenija i Austrija.

Na otvaranju skupa njemački vicekancelar i ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel najavio je kako je današnja konferencija početak serije redovnih, godišnjih okupljanja posvećenih zapadnom Balkanu.

"Sljedeće godine domaćin bit će Austrija, a iza toga Francuska. O mjestu održavanja 2017. još se raspravlja", rekao je Gabriel.

Gabriel je u svom govoru još jednom istaknuo važnost perspektive članstva zemalja regije u Europskoj uniji, što Njemačka, kako je naglasio, snažno podržava. "Njemačka stoji iza obećanja iz Soluna", rekao je.

Njemačka zainteresirana za ulaganja na Balkanu

Otvarajući gospodarski dio konferencije, njemački vicekancelar naglasio je kako su njemački poduzetnici zainteresirani za ulaganja u zemlje zapadnog Balkana te istaknuo rezultate jednog istraživanja koje je pokazalo da 83 posto njemačkih ulagača koji su poslovali u zemljama regije žele to ponoviti.

Istaknuo je kako gospodarski prioriteti regije, o čemu će se razgovarati na današnjoj konferenciji, moraju biti poticanje izvoza i investicija, a posebice je istaknuo i potrebu ulaganja u stručno obrazovanje.

Govoreći o potencijalima regije, Gabriel je posebice istaknuo turizam i predonosti koje pruža jadranska obala. "Kao netko tko je rado u Hrvatskoj mogu samo reći kako postoji velika perspetiva za turistički razvoj", rekao je.

Imperativno razvijanje energetskog sektora

Nakon Sigmara Gabriela i uoči panel rasprave pod nazivom "Energija, tehnologija i infrastruktura – gospodarska suradnja u regiji" sudionicima konferencije obratio se i potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za gospodarstvo i energetiku Guenther H. Oettinger.

On je istaknuo važnost investicija u energetski sektor, posebice jačanje infrastrukture između zemalja Europske unije i regije zapadnog Balkana, ali i unutar same regije. To se posebice odnosi, kako je rekao, na energetsku infrastrukturu.

Na početku panela govorio je hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ističući dobru povezanost energetske infrastrukture u regiji, istaknuvši Jadransko-jonski plinovod (TAP).

"TAP je važan za Hrvatsku, ali isto tako i za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, rekao je Vrdoljak koji je ukazao i na veliki napredak u suradnji na području razvoja infrastrukture među zemljama regije. "Mi u smislu razvoja infrastrukture ne razmišljamo samo nacionalno nego i regionalno", rekao je Vrdoljak.

Razgovori o pripremama za članstvo u EU

Ministri vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana razgovarali su u četvrtak u Berlinu, u sklopu konferencije o zapadnom Balkanu, o političkim i gospodarskim pripremama za članstvo u Europskoj uniji zajedno s kolegama iz Njemačke, Austrije i Slovenije te europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom, kazala je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

"Govorili smo o de facto dvije ključne teme. Jedna je politička priprema država u regiji za članstvo (...) a drugi dio bili su ekonomski uvjeti u državama u regiji i pripreme za članstvo u EU", kazala je Pusić u kratkoj izjavi za novinare nakon sastanka.

"Pod tim se naravno podrazumijeva puno širi spektar kao što je pitanje borbe protiv korupcije, pravosuđe, provedba reformi", kazala je, istaknuvši da se te vrlo intenzivne promjene provode zapravo radi stabilnosti investicijskog okruženja.

Na konferenciji o zapadnom Balkanu sudjeluju predsjednici država i vlada te ministri vanjskih poslova i gospodarstva šest zapadnobalkanskih zemalja (BiH, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija) te čelnici Europske komisije, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Slovenije.

Hrvatsko izaslanstvo u Berlinu predvodi premijer Zoran Milanović.

Na otvaranju skupa njemački vicekancelar i ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel najavio je kako je ova konferencija početak serije redovnih, godišnjih okupljanja posvećenih zapadnom Balkanu.

"Sljedeće godine domaćin bit će Austrija, a iza toga Francuska. O mjestu održavanja 2017. još se raspravlja", rekao je.

Gabriel je u svom govoru još jednom istaknuo važnost perspektive članstva zemalja regije u Europskoj uniji, što Njemačka, kako je naglasio, snažno podržava. "Njemačka stoji iza obećanja iz Soluna", rekao je.

Konferencija će završiti radnom večerom na kojoj će svi sudionici konferencije i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predstaviti rezultate razgovora.

Skup o zapadnom Balkanu traži suradnju i EU perspektivu

Sudionice Konferencije o zapadnom Balkanu u četvrtak su nakon sastanka u Berlinu u zajedničkoj izjavi istaknuli potrebu jačanja suradnje u regiji u sljedeće četiri godine kako bi te zemlje što prije ispunila zahtjeve koje pred njih postavlja članstvo u Europskoj uniji.

"Mi smo se složili s tim da današnja konferencija bude početak jednog četvorogodišnjeg razdoblja u kojema će se činiti pojačani napori kako bi se postigli napretci u reformskim procesima“, stoji u zajedničkoj izjavi Konferencije o zapadnom Balkanu.

Isto tako je odlučeno da se konferencija održava sljedeće četiri godine. Godine 2015. domaćin će biti Austrija, a zatim Francuska.

Njemačka vlada je ovom prilikom još jednom istaknula kako stoji iza perspektive ulaska u Europsku uniju za sve zemlje zapadnog Balkana.

"Očekivanja građana ove regije su velika posebice kada se radi o gospodarskom boljitku“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon konferencije s predsjednicima država i vlada zemalja sudionica.

Merkel je istaknula kako se konferencija održava u godini u kojoj se obillježava 100. obljetnica početka Prvog svjetskog rata.

"Sastali smo se ovdje kako bi pogledali u budućnost, ovo je važan signal i pokazuje kako članstvo u Europskoj uniji nema alternative", rekla je Merkel.

Ona je također istaknula i potrebu jačanja infrastrukture u regiji.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso objasnio je kako je jedan od prioriteta procesa kojeg je danas inicirala Konferencija o zapadnom Balkanu intenziviranje rada na infrastrukturi kako prometnoj tako i energetskoj.

"U regiji jednostavno postoji previše 'karika u lancu koje nedostaju’ kad je u pitanju infrastruktura a to ometa razvoj gospodarstva i bolje povezivanje jugoistoka i sjeverozapada Europe“, rekao je Barroso koji je također istaknuo europsku perspektivu svih zemalja u regiji.

Na prvoj Konferenciji o zapadnom Balkanu na kojoj su osim zemalja regije i domaćina Njemačke sudjelovali i predstavnici Hrvatske, Slovenije te domaćina sljedeće konferencije Austrije kao i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Sudionici konferencije su se složili kako je potrebno otvorena bilateralna pitanja rješavati što je brže moguće. U tom smislu premijeri Kosova i Srbije su pokazali odlučnost u „procesu ubrzanja oboljšanja odnosa“.

U zajedničkoj izjavi sudionici konferencije su se nadalje obvezali da će poduzeti daljnje mjere u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala kao i napore u uspostavi vladavine prava u svojim zemljama.

Nadalje je potrebno jačati ulogu oporbe koja, kako se novdi u izjavi, u jednoj demokraciji igra važnu ulogu isto kao i jačanje civilnog društva. I dalje problem ostaje, stoji u izjavi, problem političke vlasti.

"To podrazumijeva jačanje pluralističkog medijskog okružja, neovisnih sindikata ali i gospodarstva koje je oslobođeno utjecaja politike“, kaže se u zajedničkoj izjavi.

Na gospodarskom planu se ističe potreba jačanja izvoza što će biti potpomognuto inicijativom za pojačanu kupovinu u zemljama zapadnog Balkana od proljeća 2015.

Konferencija se završava u četvrtak navečer radnom večerom svih sudionika.

Milanović skup o zapadnom Balkanu ocijenio uspješnim

Hrvatski premijer Zoran Milanović ocijenio je u četvrtak Konferenciju o zapadnom Balkanu u Berlinu uspješnom politički kao i zbog projekata o kojima se razgovaralo.

"Ja današnju konferenciju ocjenjujem dobrom političkom manifestacijom na kojoj je bilo govora o čistoj politici ali i projektima pa tako i prometnim pravcima. Ovo je jedna relaksirajuća forma razmjene iskustava čega regiji nedostaje“, rekao je Milanović nakon sastanka na kojem su osim zemalja zapadnog Balkana sudjelovale i Hrvatska, Slovenija te Njemačka kao domaćin i Austrija kao organizator sljedećeg takvog susreta.

Hrvatski premijer naglasio je kako je današnja konferencija bila prilika da se porazgovara i s predstavnicima susjednih zemalja.

"Ovo je bila prilika i da se razgovara i s partnerima iz Srbije s kojima se u posljednje vrijeme nije puno razgovaralo jer nije bilo ni prilike ni vremena za razgovor“, ocijenio je Milanović.

O temama o kojima se razgovaralo Milanović je istaknuo i otvoreno pitanje granica u regiji.

"Hrvatska s niti jednom zemljom nema potpisan ugovor o granici i to vidim kao jedan od zadataka pred sobom da barem probamo sa Srbijom, ako već ne možemo s drugima, doći do nekog rješenja“, istaknuo je hrvatski premijer te dodao kako ni sa Slovenijom još uvijek nije riješeno pitanje granica.

Milanović je naveo kako se govorilo i o infrastrukturi posebno istićući Jadransko-jonsku autocestu ali i Pelješki most koji ima prioritet.

"Ova cesta je način da se hrvatske auto ceste puni cijele godine jer to donosi novac i na tome treba početi raditi odmah“, rekao je Milanović.

Milanović je sudjelovao s predsjednicima država i vlada regije zapadnog Balkana na sastanku koji se u četvrtak poslijepodne održao u uredu kancelarke Angele Merkel.

Pusić, koja je u isto vrijeme sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova kojem je domaćin bio njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier, je izrazila zadovoljstvo činjenicom što je Njemačka nakon zatišja ponovno pokazala zanimanje za zemlje u regiji jugoistočne Europe.

"Mislim da je vrlo značajno da je nakon neke vrste zamora jugoistočnom Europom Njemačka ponovno pokazala zanimanje za našu regiju jer njezin interes doprinosi i mobilizaciji interesa unutar Europske unije i unutar institucija“, rekla je Pusić. Ona je istaknula kako se konferencija o zapadnom Balkanu uklapa u ciljeve hrvatske vanjske politike.

"Ovaj sastanak je na tragu naših nastojanja da regiju jugoistočne Europe ili zapadnog Balkana zadržimo na dnevnom redu europskih institucija“, rekla je hrvatska ministrica te je istaknula kako je to posebice važno sada kada su oči svjetske javnosti uprte u druge dijelove svijeta poput Ukrajine, Sirije ili Iraka.

Ona je suradnju u regiji, o čemu se govorilo i na sastanku ministara vanjskih poslova, ocijenila uspješnom.

Pitanje transformacije zemalja u regiji te reforme koji se traže od aspiranata za članstvo u Europskoj uniji Pusić je ocijenila i kao pitanje od vitalnog interesa i za Hrvatsku.

Pusić je zaključila kako Hrvatska još uvijek igra ulogu mosta između Europske unije i zemalja u regiji zapadnog Balkana.

“Prostor jugoistočne Europe je prostor konsolidacije europskog teritorija i mi ovdje igramo određenu ulogu i koja je naravno i naš interes jer bez obzira što smo u Europskoj uniji bolje je na svojoj granici imati države sa stabilnim institucijama“, zaključila je Pusić.

Konferencija o zemljama zapadnog Balkana počela je sastankom resornih ministara u ministarstvu gospodarstva, nastavljena sastankom predsjednika država i vlada a završena zajedničkom radnom večerom.

U radu jednodnevne konferencije sudjelovali su predstavnci zemalja regije Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije i Crne gore kao i članica Europske unije Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Austrije te čelnici Europske komisije.