54.226.132.197 US
 

NAJVEĆA KRIZA OD 2. SVJETSKOG RATA Što će se dogoditi s Njemačkom?

Piše: Gordan Duhaček
ponedjeljak, 20.11.2017. 12:14
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Guliver image/Getty images

"BOLJE ne vladati nego vladati pogrešno."

S tom je rečenicom sinoć oko ponoći predsjednik njemačkih liberala (FDP) Christian Lindner objavio kako njegova stranka istupa iz koalicijskih pregovora o formiranju nove njemačke vlade s CDU-om, CSU-om i zelenima. Za hrvatske političke prilike skoro pa nepojmljiv stav, s obzirom na to da su domaći liberalni demokrati iz HNS-a zauzeli stav da je bolje vladati, pa i po cijeni izdaje vlastitih birača i višemjesečnog laganja javnosti.

U Njemačkoj je politička kultura ipak iznad nivoa birtijskih spletki, no pitanje je kako će se na FDP odraziti odluka njihova vodstva.

Još važnije, pitanje je što će biti s Njemačkom, najmoćnijom članicom Europske unije, koja je sinoć ušla u nesvakidašnju političku krizu, kakva nije zabilježena od Drugog svjetskog rata. Nakon izbora za Bundestag u rujnu i najave do nogu potučenih socijaldemokrata da odlaze u opoziciju, bilo je jasno kako je koalicija CDU/CSU, liberala i zelenih matematički jedina opcija za stvaranje većine u parlamentu i vlade kojoj bi četvrti put zaredom na čelu bila kancelarka Angela Merkel.

Četiri su tjedna četiri stranke pregovarale o programskoj bazi za svoju buduću vladu i većina je promatrača bila uvjerena da će se, unatoč velikim razlikama ne samo u političkim stavovima, nego i u životnom stilu, stranke ipak nekako dogovoriti i formirati tzv. Jamajka koaliciju (nazvanu tako po bojama stranaka, koje su ujedno i boje zastave Jamajke). Garancija uspjeha trebala je biti i sama Merkel, iskusna političarka koja je u svojoj dugoj karijeri vodila mnoge teške pregovore, te je za nju propast pregovora i najveći udarac. Na svjetskoj sceni najmoćnija žena nije uspjela okupiti oko sebe vladajuću koaliciju u Njemačkoj, to definitivno ne zvuči dobro.

Stranke koje bi trebale zajedno vladati dubinski se ne podnose


Formalno su najveći prijepori bili oko energetske i izbjegličke politike te nasuprotnih stavova bavarskog CSU-a i zelenih, no u protekla četiri tjedna postalo je jasno da među budućim liderima nove vladajuće koalicije nema dovoljno osobnog povjerenja. Zeleni i FDP se već desetljećima otvoreno ne podnose, CSU i zeleni također, a svemu nisu pomogla ni previranja unutar CSU-a u kojem dobar dio stranke želi s njenog čela maknuti aktualnog predsjednika Horsta Seehofera zbog lošeg izbornog rezultata i zamijeniti ga mlađim Markusom Söderom, bavarskim ministrom financija. Naime, izbori u Bavarskoj su sljedeće godine, a CSU je navikao dobivati i više od 50 posto glasova, no na izborima za Bundestag pod Seehoferom je vodstvom dobio povijesno niskih 38 posto podrške.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Liberalni FDP također nije htio pod svaku cijenu u ovakvu vladajuću koaliciju jer se nakon četiri godine vratio u Bundestag s dobrim rezultatom od 10 posto te se nadao kako će imati jedan mandat za dodatno se profilirati u opoziciji. Koaliciju su najviše željeli Merkeličin CDU i zeleni, koji su u opoziciji od 2005., no za parlamentarnu većinu nije ih bilo dovoljno.

Sada slijedi faza u kojoj će ključnu ulogu imati njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, inače nekadašnji kancelarski kandidat SPD-a. Ako njegova bivša stranka ostane pri svom stavu da ne želi u novu veliku koaliciju s demokršćanima, Merkel ostaje opcija da pokuša voditi manjinsku vladu, što zasad nitko ne smatra realnom opcijom.

Merkel je trenutno u poziciji vršiteljice kancelarske dužnosti, te je za raspuštanje Bundestaga i nove izbore potrebno da prvo predsjednik Njemačke predloži kancelarskog kandidata, odnosno kandidatkinju, kojeg se u prva dva pokušaja treba izabrati natpolovičnom većinom zastupnika u Bundestagu. Ako to ne uspije, u trećem je pokušaju dovoljna i relativna većina, čime bi Njemačka dobila kancelarku i manjinsku vladu. Tada predsjednik Steinmeier ima ustavnu mogućnost raspustiti Bundestag i sazvati nove izbore, a tada i Merkel kao formalno opet kancelarka ima mogućnost zatražiti glasanje o povjerenju, u kojem ne bi dobila natpolovičnu većinu i koje bi također otvorilo put k novim izborima. Cijeli taj proces sigurno ne bi izgledao dobro za Merkel, koja bi prvo postala kancelarka manjinske vlade, a onda ili morala sama sebe srušiti, ili dopustiti da to učini predsjednik države ako se na to odluči.

Novi izbori nisu tragedija, ali je pitanje što će biti s Merkel


S druge strane, i za ovu situaciju postoje jasne demokratske procedure te nove izbore ne treba automatski promatrati kao tragediju. Iako inače lučonoša stabilnosti u Europi, možda ne bi bilo loše za njemačku demokraciju i društvo da se suoče s jednom ovakvom političkom krizom. Uopće nije garantirano da bi desno-ekstremistički AfD profitirao na ponovljenim izborima, s obzirom na to da su se odmah nakon rujanskih ponovno posvađali u vodstvu stranke, koju je onda napustila dotadašnja supredsjednica Frauke Petry. Liberale pak u ovom trenutku dio medija i zeleni proglašavaju krivima za sve, no pitanje je hoće li se ta percepcija održati, te bi li oni na novim izborima uopće izgubili glasove u odnosu na rezultat iz rujna. SPD je usred unutarstranačke debate o budućem pravcu stranke i stranačkom vodstvu.

Ipak, nema sumnje da je Angela Merkel u ovom trenutku najveća gubitnicima ovakvog razvoja događaja jer od nje su svi očekivali da će znati oko sebe okupiti novu koaliciju. Bit će zanimljivo hoće li se u sljedećim danima unutar CDU-a moći čuti glasovi koji traže njenu smjenu, kao što je već unutar CSU-a s oslabljenim Seehoferom. Nije isključeno da je propast koalicijskih pregovora početak političkog kraja Angele Merkel, što za budućnost njemačke demokracije uopće ne mora biti loša stvar. Naime, Merkel je nakon nedavne kampanje u kojoj je njezin CDU spao na 32 posto glasova izjavila kako ne može prepoznati što su mogli učiniti drukčije. Nakon takve izjave nejasno je kakvu bi drugačiju kampanju isti ljudi mogli voditi pred nove parlamentarne izbore, a da pritom ne izgube vjerodostojnost pred biračima.

Iako se u ovom trenutku njemačka politička scena nalazi u nesvakidašnjoj političkoj krizi, njemačka je demokracija zasigurno dovoljno snažna da aktualnu situaciju preživi, pa čak i iz nje izađe osnažena kroz novo iskustvo.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije