Foto: FAH

AMERIČKO vodstvo ključno je za suočavanje s novim sigurnosnim izazovima, kazao je u srijedu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg čestitajući Donaldu Trumpu na pobjedi na američkim predsjedničkim izborima. 

"Suočavamo se s novim sigurnosnim okruženjem, uključujući hibridni rat, informatičke napade, prijetnju terorizmom. Američko vodstvo važnije je nego ikad", kazao je Stoltenberg.

"Radujem se zajedničkoj suradnji s izabranim predsjednikom Trumpom", dodao je.

Trump je tijekom kampanje izazvao zgražanje najavom da će Washington dvaput razmisliti kada je riječ o potpori NATO saveznicima ako oni ne ispune svoje financijske obveze, čime je izazvao sumnje u privrženost Amerike sjevernoatlanskom sigurnosnom savezu.

Upitan za takve najave Stoltenberg je rekao da su se "svi saveznici svečano obvezali da će braniti jedan drugog i to je apsolutno i bezuvjetno".

"Ta su sigurnosna jamstva važna za Europu, no također su važna i za Sjedinjene Države", kazao je Stoltenberg podsjetivši da je načelo "svi za jednog, jedan za sve" bilo primijenjeno i nakon terorističkih napada na Ameriku 11. rujna.

"Naš je Savez okupio najbliže američke prijatelje u vremenima mira i sukoba tijekom 70 godina. Jaki NATO dobar je za Sjedinjene Države i dobar je za Europu", kazao je glavni čelnik NATO-a.

Trumpov izbor test za transatlansko sigurnosno partnerstvo

Unatoč očekivanim prigodnim čestitkama mediji ističu kako za Europsku uniju i NATO izbor Donalda Trumpa za novog američkog predsjednika donosi prije svega nesigurnost. Nitko u Bruxellesu ne može sa sigurnošću reći što bi trebalo očekivati u budućnosti od novog američkog predsjednika i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga.

Uzme li se u obzir Trumpova najava "Prvo Amerika", pred transaltanskim partnerima stoje teška vremena, navodi u svojoj analizi agencija dpa.

Iako su neki od čelnika EU i NATO-a nastojali tijekom američke izborne kampanje svoje mišljenje zadržati za sebe, niti jedan od čelnih briselskih političara nije otvoreno podupro Trumpa uoči izbora. Čelnik Europskog vijeća Donald Tusk, štoviše, citirao je svoju suprugu riječima: "Jedan Donald je više nego dovoljan". NATO-ov čelnik Stoltenberg distancirao se od američkog republikanskog kandidata, dok je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schultz kazao: "Trump nije problem samo za EU, već za cijeli svijet".

Ono što bi se svakako moglo očekivati nakon Trumpova izbora za predsjednika jest da će se partneri u NATO-u, prije svega Njemačka, morati naviknuti na ideju o znatno većem financijskom doprinosu Sjevernoatlanskom savezu. Tijekom kampanje Trump je u više navrata isticao da SAD nosi prevelik teret te da će tražiti više od saveznika, posebice kad je riječ o financijama.

Iako je slično najavljivao i Barack Obama, Trump je u tome bio puno uvjerljiviji. Ključno je pitanje hoće li 70-ogodišnji novi američki predsjednik poduprijeti NATO u odvraćanju Rusije od agresivne politike prema Europi. Signali s tim u vezi, odaslani tijekom kampanje, bili su vrlo nejasni. Govoreći o vojnom jačanju NATO-ovog prisustva u istočnoeuropskim članicama, Trump se upitao: "Zašto smo uvijek mi oni koji to moraju napraviti?".

Za sada nije jasno što bi europski čelnici mogli očekivati od Trumpa, jer su njegove ideje slabo poznate u Bruxellesu. Prema izvješću Europske komisije, s Trumpom nije bilo kontakata tijekom kampanje. Dpa navodi ocjene političkog analitičara Thomasa Wrighta koji ističe Trumpov duboki skepticizam kada je riječ o trenutnoj američkoj vanjskoj politici. Sve američke vlade nakon 2. svjetskog rata podupirale su EU kao veliki projekt ujedinjenja, no Trump je u srpnju kazao kako je EU osnovana kako bi financijski potkopala Ameriku. Općenito govoreći, smatra on, moglo bi se očekivati da se SAD distancira od svojih europskih aranžmana. " 'Prvo Amerika' biti će glavno geslo moje administracije", najavio je Trump u travnju ove godine.

Takva će se orijentacija ponajprije pokazati kad je riječ o Sporazumu o transatlanskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), za koji se, s obzirom na Trumpovo odbacivanje globalizma i slobodne trgovine, može smatrati da je njegovim izborom za američkog predsjednika praktički mrtav.

Prema prvim analizama također se može očekivati da će Trumpov izbor biti poticaj i europskoj populističkoj desnici, posebice s obzirom na činjenicu da se veliki broj građana u europskim zemljama ponovno vraća nacionalnim interesima, primjerice u Nizozemskoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj i Njemačkoj. No s druge strane, ako bi se SAD pod Trumpovim vodstvom u nekoj mjeri povukao sa svjetske političke scene, mogao bi se otvoriti prostor za proeuropsku politiku, koja bi osobito mogla zbiti redove u području obrane, gospodarstva i migracija.