FOTO: Shutter

AKO STE u novu 2017. ušli s nekom ozbiljnom odlukom da ćete dati sve od sebe kako biste skinuli kile, imajte na umu da jedna nova studija pokazuje da pred sobom možda imate većeg protivnika nego što možda mislite.

Naime, istraživanje tima s Washington University u St. Louisu, objavljeno 29. prosinca u časopisu Cell Host & Microbe, pokazalo je da mikrobiomi, odnosno populacije bakterija u probavnom traktu, na promjene u prehrani reagiraju drastično različito - ovisno o već usvojenim prehrambenim navikama.

Mikrobiom – druga polovica nas

Poznato je da je ljudsko tijelo sastavljeno od više mikroorganizama nego što imamo vlastitih stanica. Procjenjuje se da čovjek u tijelu ima oko 100 x 10 na 12 stanica te da samo u crijevima ima desetak puta više mikroorganizama – bakterija, arhea, gljivica i jednostaničnih eukariota. Većina njih je u simbiotskom odnosu s našim organizmom, dio je u tzv. komenzalnom odnosu, što znači da samo jedan od dva organizma ima koristi, a dio njih je patogen, odnosno štetan za ljude.

Posljednjih godina znanstvenici sve intenzivnije istražuju utjecaje mikrobioma na razne procese i zdravlje organizma.

Stare navike teško umiru

U svojem radu Jeffrey Gordon i njegovi suradnici proveli su zanimljiv eksperiment s miševima kako bi istražili na koji način prehrambene navike ljudi utječu na mikrobiotu u probavnom sustavu te na koji način mikrobiota uvjetovana određenim stilom prehrane reagira na uvođenje novih dijeta.

„Ako ljudima želimo propisati dijete za poboljšanje zdravlja, važno je razumjeti koje bakterije donose takve efekte“, rekao je Gordon.

U prvom koraku uzeli su uzorke stolice (odnosno izmeta) ljudi koji su konzumirali hranu sa smanjenim količinama kalorija, bogatu voćem i povrćem te uzorke ljudi koji su konzumirali tipičnu američku nerestriktivnu prehranu. Otkrili su da su oni prvi imali raznovrsniju mikrobiotu.

U sljedećoj fazi u miševe koji su bili očišćeni od svih bakterija naselili su različite populacije bakterija ljudskih darivatelja da bi ih potom hranili različitim vrstama prehrane. Iako su obje skupine miševa reagirale na nove režime prehrane, oni kojima je presađena mikrobiota AMER slabije su reagirali na prehranu bogatu biljem (infografika dolje - prvi dio).

Razmjena mikrobiota među ljudima

Kako bi identificirali bakterije koje bi mogle pojačati odgovor miševa s mikrobiotom tipa AMER, znanstvenici su uredili niz susreta među miševima. Drugim riječima, uredili su da se dvije skupine miševa s različitim mikrobiotama međusobno druže. Analize su pokazale da su bakterije iz miševa s presađenim mikrobiotama tipa CRON prešle na miševe iz skupine AMER i na taj način poboljšale njihove odgovore na zdraviju prehranu (infografika dolje - drugi dio).

„O našim probavnim zajednicama mikroba ne trebamo razmišljati kao o izoliranim otocima, već kao o dijelovima arhipelaga u kojem se bakterije mogu kretati od otoka do otoka. Taj arhipelag nazivamo metazajednicom“, ističe prvi autor studije Nicholas Griffin.

„Mnoge od bakterija koje su migrirale u mikrobiote uvjetovane američkom prehranom izvorno nisu bile prisutne kod ljudi koji su konzumirali prehranu bez restrikcija“, dodao je.

Znanstvenici vjeruju da će njihova otkrića i metode omogućiti razvoj novih strategija za povećanje učinkovitosti zdravih dijeta, međutim ističu da će trebati provesti još istraživanja kako bi se identificirali čimbenici koji određuju razmjenu mikroba među ljudima.

„Nadamo se da će mikrobi identificirani pristupom kakav smo primijenili u našoj studiji jednoga dana biti upotrebljeni za stvaranje novih probiotika“, poručio je Gordon.

Presađivanje mikrobioma

O nekim sličnim istraživanjima mikrobioma, pa i onima vezanima uz dijetu, već smo pisali na Indexu. Tako je primjerice u studenom u časopisu Nature objavljena jedna studija koja je pokazala zašto se ljudima nakon rigorozne dijete skinute kile opet vraćaju.

Istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da promjene u mikrobiomu crijeva životinja uzrokovane pretilošću traju čak pet puta duže od razdoblja provedenog na dijeti te da takav promijenjeni sastav bakterija uzrokuje sklonost ponovnom debljanju.

Znanstvenici stoga sve više rade na tehnikama koje bi trebale omogući presađivanje zdravih mikrobioma. U nekim zapadnim zemljama, poput SAD-a posljednjih se godina razvijaju kompanije koje se prilično uspješno bave takvim presađivanjem o čemu smo također već pisali.