Graf: RBA

PREMA posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih osoba u lipnju ove godine spustio se na 169.188 te je i peti mjesec zaredom zabilježio pad na mjesečnoj razini. Tako je u odnosu na svibanj broj nezaposlenih osoba niži za 11.545 što je posljedično rezultiralo stopom mjesečnog pada od 6,4 posto. Istovremeno je i na godišnjoj razini nastavljen trend pada broja nezaposlenih osoba koji bez prekida datira od travnja 2014. godine. U odnosu na lanjski lipanj broj nezaposlenih osoba je niži za preko 50 tisuća čime je stopa godišnjeg pada ubrzala po dvoznamenkastoj stopi od 22,9 posto, navode analitičari RBA.

Brisanje iz evidencije i sezonski poslovi

Iako je pad nezaposlenosti u ovoj godini započeo već u veljači, spustivši se u lipnju na najniže razine u posljednjih 20-ak godina, ostaje činjenica da je većina odljeva iz evidencije nezaposlenih posljedica tzv. brisanja zbog nepridržavanja zakonskih odredbi i odjava, a manjim dijelom zbog novog zapošljavanja. Osim toga novootvorena radna mjesta uglavnom se odnose na sezonske poslove i/ili poslove na temelju ugovora na određeno vrijeme (uglavnom u trgovini i ugostiteljstvu), dok manji broj rasta zaposlenosti dolazi iz industrije, upozoravaju analitičari RBA.

Tako se u lipnju od 28.553 osoba izišlih iz evidencije čak 28 posto odnosilo na osobe koje su izašle iz radne snage ili su izbrisane iz evidencije zbog nejavljanja ili nepridržavanja zakonskih odredbi te ostalih razloga. Istovremeno u lipnju je 318 osoba izašlo iz evidencije radi zapošljavanja u inozemstvu dok je, uz pad na mjesečnoj razini od gotovo 50 posto (što ukazuje kako je većina sezonskih potreba za zapošljavanjem zadovoljena u ranijim mjesecima) u lipnju 6.687 osoba izašlo iz evidencije temeljem sezonskog zapošljavanja.

Tržište rada krhko i opterećeno strukturnim problemima

"Dakle, tržište rada ostaje krhko i opterećeno ozbiljnim strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, dugotrajnom nezaposlenošću i padom broja radno sposobnog stanovništva. Uz to Hrvatsku poput drugih država Europe prati proces demografskog starenja, a ne posustaje ni emigracija najproduktivnijeg dijela radno sposobnog stanovništva zbog lakšeg kretanja ljudi na jedinstvenom tržištu EU-a u uvjetima spore i neadekvatne dinamike otvaranja novih radnih mjesta. Stoga suočavanje i rješavanje problema gubitka jednog od nevrijednih resursa rasta – rada ostaje golem izazov nositeljima ekonomske politike i u kratkoročnom i u dugoročnom razdoblju", zaključuju analitičari RBA.