Foto: Hina

EUROPSKA komisija danas je objavila prognoze prema kojima Hrvatska ove godine izlazi iz šestogodišnje recesije.

No, stope rasta koje se očekuju nisu dovoljne za za zaustavljanje rasta deficita i javnog duga. Prema prognozama, rast BDP-a ove godine trebao bi iznositi skromnih 0,3%, dok se sljedeće godine penje na 1,2%.

Istovremeno se očekuje daljnji rast javnog duga koji će ove godine dosegnuti 90,5 posto BDP-a, a sljedeće gotovo 94% BDP-a, dok će se manjak u proračunu kretati oko 5,7%.

Za smanjenje dugova potreban rast BDP-a veći od tri posto

Javni dug je krajem prošle godine dosegnuo 280 milijardi kuna, a Hrvatska u sljedećih deset godina, do 2025. ulazi u fazu visokih otplata većeg dijela glavnice i kupona obveznice. Kako je nedavno objavio Institut za javne financije, prosječno će godišnje dospijevati nešto manje od 19 milijardi kuna.

Dr.sc. Marina Tkalec sa Ekonomskog instituta Zagreb, smatra da stope rasta koje za ovu i sljedeću godinu prognozira Europska komisija nisu dovoljne za zaustavljanje rasta duga. Sa bi se on počeo smanjivati potreban je godišnji rast veći od 3 posto.

"Već sama prognoza za 2016. prema kojoj stopa rasta BDP-a od 1,2 posto vodi do rasta deficita na 5,7 posto te rasta udjela javnog duga u BDP-u na 93,9 posto govori da ovako niske stope rasta nisu i neće biti dovoljne za smanjenje udjela deficita i javnog duga u BDP-u. Uzimajući u obzir samo stopu rasta BDP-a, trebali bi premašiti stope rasta od 3 posto kako bi se navedeni parametri počeli smanjivati", upzorava Tkalec.

Nezaposlenost pada zbog smanjenja radne snage, a ne zapošljavanja

Hrvatsku muči i visoka nezaposlenost, no ovakav rast nije dovoljan za oživljavanje tržišta rada. Europska komisija prognozira blagi pad nezaposlenosti, no dr. Tkalec smatra da će do njega doći prije svega zbog smanjenja radne snage, a ne zbog rasta zaposlenosti.

"Prognoza rasta BDP-a od 0,3 posto u 2015. godini zasigurno nije dovoljna za oživljavanje tržišta rada. Iako Europska komisija ove godine očekuje smanjenje stope nezaposlenosti sa 17,3 na 17,0 posto do smanjenja će doći zbog smanjenja radne snage, a ne zbog smanjenja nezaposlenosti, odnosno zbog rasta zaposlenosti. Konkretno, Europska komisija prognozira da će zaposlenost u ovoj godini stagnirati (predviđena stopa rasta iznosi 0,0 posto). Što se 2016. godine tiče, prognoza stope nezaposlenosti iznosi 16,6 posto čemu će doprinijeti i rast zaposlenosti za koji se prognozira da će rasti po stopi od 0,5 posto. Prognoza za 2016. uvelike ovisi o ostvarenju optimističnih prognoza vezanih uz rast investicija te o snazi fiskalne konsolidacije", zaključuje dr.sc. Marina Tkalec s Ekonomskog instituta, Zagreb.