NJEMAČKA je u prvom valu pandemije bila glavna svijetla točka na uglavnom tmurnoj slici Europe u borbi protiv koronavirusa. Ova zemlja s jednim od najboljih zdravstvenih sustava na svijetu imala je mnogo manje slučajeva i smrti na milijun stanovnika od nekih drugih velikih europskih zemalja.

Njemačka i dalje stoji daleko bolje od, primjerice, Francuske, Španjolske, Italije, Češke, Poljske ili Hrvatske. Dok je prosječni broj novih slučajeva u posljednjih tjedan dana u Europskoj uniji 384 na dan, u Njemačkoj je 212. U Hrvatskoj je pak alarmantnih 646 na dan - i raste i dalje, za razliku od mnogih zemalja koje su, prvenstveno strogim mjerama i lockdownom, već postigle pad krivulje novih slučajeva. 

No Njemačka je u posljednjih mjesec dana također imala znatan rast novozaraženih. On posljednja dva tjedna uglavnom stagnira, vjerojatno također zahvaljujući djelomičnom lockdownu koji je uveden početkom mjeseca u cijeloj zemlji. No u petak je Njemačka svejedno oborila svoj rekord od početka pandemije s gotovo 24 tisuće novih slučajeva.

>>Ovo su četiri razloga zašto se Njemačka bolje nosi s koronom od drugih zemalja

Još je alarmantnije to što je oboren i rekord u broju oboljelih od covida-19 na liječenju u odjelima intenzivne skrbi. Još 21. rujna taj je broj iznosio 267, prema Njemačkom interdisciplinarnom udruženju za intenzivnu i hitnu medicinu (DIVI), da bi se dva mjeseca kasnije, 20. studenog, popeo na 3615 - više od trinaest puta. 

Njemačka je u prvom valu, zahvaljujući svojem učinkovitom odgovoru na pandemiju i izuzetno visokom kapacitetu intenzivne skrbi - 33.9 kreveta na 100 tisuća stanovnika, u usporedbi sa samo 8.6 u Italiji - mogla sebi priuštiti da na liječenje uzima i teško oboljele iz Italije i drugih zemalja. 

Njemačke nacionalne vlasti upozorile su u petak da bi zdravstveni sustav mogao kolabirati u idućih nekoliko tjedana ako se trenutni trend nastavi, prenosi CNN.

Njemački liječnik: Nismo još na vrhuncu vala, barem koliko ja vidim

"Broj teških slučajeva na intenzivnoj skrbi i dalje raste. Broj smrti je nešto o čemu se baš i ne govori i ostaje vrlo visok. Još uvijek nismo uspjeli spustiti broj na nisku razinu. Ustvari smo samo uspjeli napraviti prvi korak, odnosno zaustaviti snažni, strmi, eksponencijalni rast zaraza i sad smo stabilni, ali i dalje smo vrlo, vrlo visoko", upozorio je Steffan Seibert, glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel. 

>>Merkel: Slijedi nam teška zima, ljudi se neće moći viđati kao prije

"Nismo još na vrhuncu vala, barem koliko ja vidim. I imamo kapaciteta za još nešto pacijenata, ali ako se nastavi brzinom koju sada vidimo, mogu zamisliti da ćemo čak i u našoj bolnici, koja ima više od 1000 kreveta, doći do točke gdje ćemo morati slati pacijente kući ili u druge bolnice na liječenje", objasnio je reporterima CNN-a predstojnik Odjela intenzivne skrbi u Bolnici Ernst von Bergmann u Potsdamu, Michael Oppert.

"Trenutno moramo stavljati mnoge pacijente iz normalnog covid-odjela u Odjel intenzivne skrbi (ICU) vrlo brzo jer se pacijentima stanje pogoršava vrlo brzo", kaže Bettina Schade, glavna medicinska sestra na covid-odjelu u potsdamskoj bolnici. 

"Imamo pacijente od 30 do 40 godina ovdje na respiratoru i nisam siguran hoće li preživjeti", otkrio je viši specijalist za infektivne bolesti u istoj bolnici Tillman Schumacher.

Kad je reporterska ekipa CNN-a posjetila bolnicu, samo dva od 16 kreveta bila su slobodna, a bolničko osoblje već je otkazivalo operacije koje nisu hitne kako bi oslobodilo kapacitet te planiralo konvertiranje još jednog dijela generalnog Odjela za intenzivnu skrb u jedinice za covid-bolesnike.

Popunjene 22 tisuće redovitih kreveta u intenzivnoj, slobodno još 6 tisuća

U Njemačkoj je 20. studenog bilo popunjeno 22.066 kreveta u odjelima intenzivne skrbi s još 6017 slobodnih. Njemačka ima još 12 tisuća rezervnih kreveta za intenzivnu skrb, uključujući svojevrsnu poljsku bolnicu u centru za konvencije u Berlinu.

"Sve više vidimo porast opterećenja i prijetnju od premašivanja kapaciteta u intenzivnoj skrbi, u bolnicama i kod liječnika opće prakse", izrazio je zabrinutost i ministar zdravstva Jens Spahn u intervjuu ovog mjeseca.

To je posebno zabrinjavajuće jer je Njemačka dosad bila ta koja je, zbog svog viška bolničkog kapaciteta, u prvom valu pandemije primala pacijente iz drugih zemalja Europske unije čiji su zdravstveni sustavi bili preopterećeni. Prema njemačkim vlastima, njihove su bolnice samo od 21. ožujka do 12. travnja primile 232 pacijenta - 44 iz Italije, 58 iz Nizozemske i 130 iz Francuske. 

Njemačka je primala i pacijente iz drugih zemalja, hoće li moći i dalje?

Primanje inozemnih covid-bolesnika nastavilo se i u drugom, jesenskom valu, pa je tako u bolnice u pokrajinama Sjeverna Rajna-Vestfalija i Saarska primljeno troje pacijenata iz Nizozemske, 25 iz Belgije i osmero iz Francuske. 

Vlasti savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija potvrdile su za CNN da imaju "46 bolnica koje su pristale primati inozemne covid-pacijente, sa 76 trenutno raspoloživih kreveta".

"Mi bismo htjeli pomoći gdje možemo. Ne želimo raditi razliku među nacionalnostima (pacijenata). U ovom trenutku još imamo kapaciteta. Koordiniramo s medicinskim i lokalnim vlastima u Francuskoj. Mi smo tu da pomognemo", izjavila je Anne Funk, ravnateljica odjela za međunarodnu suradnju u Saarskoj.

Zasad, dakle, i dalje mogu primati pacijente. Ali s obzirom na trendove, pitanje je koliko će još dugo to moći.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.