Screenshot: YouTube

NA PROGRAMU televizije ARTE održana je tematska večer posvećena Balkanu. To su uočili neki novinari njemačkih novina i tim povodom napisali ponešto o dokumentarcima koji se prikazuju, ali i o samoj regiji, piše Deutsche Welle.

"Ono što je danas Bliski istok, Balkan je bio jučer", naslov je Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

"Prije četvrt stoljeća Europa i svijet su – onako intenzivno kako danas prate užase ratova na Bliskom istoku – gledali na Balkan. Od srpskog napada na Vukovar 1991. pa do obuzdavanja borbi u Makedoniji intervencijom NATO-a 2001. ratovi i etnička čišćenja u regiji su zaokupljali pozornost svijeta. Memoari Billa Clintona, Madeleine Albright i drugih političkih djelatnika iz onog vremena pokazuju: ono što je danas Bliski istok, jučer je bio Balkan", stoji u članku.

Njemački mediji, osim novijom povijesću, pozabavili su se cijelim 20. stoljećem i Jugoslavijom od samog početka 1918. godine. Tako se spominje ubojstvo Stjepana Radića, a za atentat kralja Aleksandra u Marseilleu 1934. kažu da je puno prije Kennedyja bio atentat jednog čelnika države kojeg je zabilježila kamera. Potom se spominju ustaše koje se naziva hrvatskim fašistima.

"Ustaše su fašisti, a Tito diktator"

"Oni su s njemačko-talijansko-mađarsko-bugarskom okupacijom Jugoslavije 1941. preuzeli vlast u velikoj Hrvatskoj koja je bila u milosti Hitlera. Srbi su u njoj morali na rukavu nositi žuti povez sa slovom 'P' (pravoslavan), bili su progonjeni i ubijani. Ubrzo je svanulo i krvavo sunce Titovih partizana. 25. svibnja 1944. Tito je u svom skrovištu u Bosni uz puno sreće uspio pobjeći jedinici njemačkih padobranaca. Do kraja svog života je slavio taj dan kao svoj pravi rođendan", o svemu pišu Nijemci.

"I u Titovoj Jugoslaviji vlada nasilje. Na Golom Otoku (...) tisuće ljudi su mučene. Malo dalje, na Brijunima, njegovoj raskošnoj rezidenciji pod palmama, socijalističkom „Kralju Sunca" su, osim divljih životinja njegovog privatnog zoološkog vrta, društvo pravile i glumačke veličine kao što su Richard Burton, Elizabeth Taylor i Sophia Loren. Ipak, Jugoslavija je neusporedivo otvorenija od svega što se u Europi još zove socijalističkim. To je država socijalističkog svijeta koja tolerira, pa čak i subvencionira, apstraktnu umjetnosti, rock-glazbu i modernu književnost. I to s otvorenim granicama – tko je htio, mogao je otići", stoji dalje u članku.

Kriza nakon smrti diktatora Tita

Nakon smrti diktatora Tita, kaže članak u njemačkim novinama, uslijedila je ekonomska kriza koja je dovela do raspada Jugoslavije.

Dnevnik Tageszeitung skreće pozornost čitatelja na film "Bosna i Kosovo – zaboravljeni protektorati", koji se također prikazuje na televiziji Arte u sklopu tematske večeri o Balkanu.

"Slike su poražavajuće, a ovom dokumentarcu bi dobro došlo da pusti da one govore same za sebe, umjesto da uvode dodatne sporedne novinarske priče. Još više deprimira pogled iza kulisa: Bosna i Kosovo su podijeljeni monopoliziranom politikom koju prati etnička segregacija, dok je korupcija razgradila državne strukture. Trezvenost službenika EU-a jasno pokazuje njihov neuspjeh. Ali o tome nitko ne govori rado. Na kraju krajeva, Bosna i Kosovo su usred Europe...", navodi se u članku, prenosi Deutsche Welle.