Njemački predsjednik završio posjet Sloveniji: Potreban daljnji rad na stabilizaciji Balkana
Foto: Hina
NJEMAČKI predsjednik Joachim Gauck završio je u srijedu dvodnevni službeni posjet Sloveniji, u središtu kojega su bili gospodarski i politički odnosi dviju država te europske teme, ali i stanje u jugoistočnoj Europi i Ukrajini te odnosi EU-a s Rusijom.
Gauck i njegov slovenski domaćin predsjednik Borut Pahor jedan su drugome dodijelili najviša državna odličja, a u srijedu su, u manje formalnom dijelu posjeta, zajedno posjetili grad Novu Goricu i učenike tamošnjeg poduzetničkog obrazovnog centra te franjevački samostan Kostanjevica, gdje su otkrili "klupu prijateljstva", u spomen na svoj susret.
Gauckov posjet Sloveniji bio je prvi posjet jednog njemačkog predsjednika Sloveniji nakon 12 godina.
U susretima s Pahorom, predsjednikom vlade Mirom Cerarom i ostalim najvišim slovenskim dužnosnicima odnosi dviju država ocijenjeni su odličnima te izražen interes Njemačke za nastavak reformi i financijske konsolidacije zemlje kojoj je Njemačka sa 8,5 milijardi eura međusobne razmjene glavni trgovački partner i jedan od većih investitora.
Gauck je izrazio i interes njemačkog gospodarstva za novim ulaganjimna u Sloveniju, prilikom novog vala privatizacije državnih tvrtki.
Ograničavanje mogućih geopolitičkih aspiracija Rusije
Gauck je na konferenciji za novinare nakon uvodnih razgovora s Pahorom komentirao i situaciju u jugoistočnoj Europi, što je bila i jedna od tema međusobnih razgovora u kojima je izraženi bliskost stajališta, a razgovaralo se i o pitanju Rusije i Ukrajine.
"Zapadni Balkan" se ne smije zanemariti nego treba ubrzati procese pomirenja i uključivanje država u tome području koje to žele u EU i NATO, naveo je Gauck.
Što se tiče europskog istočnog susjedstva, Gauck je naglasio da i Srbija ima stratešku važnost za očuvanje mira i sigurnosti te za ograničavanje mogućih geopolitičkih aspiracija Rusije na jugoistoku Europe.
Upozorio je da je pred Srbijom odluka hoće li se odlučiti za Bruxelles ili za Moskvu te ocijenio da je za zauzimanje Krima bila kriva i nedovoljno jasna i dosljedna politika EU-a prema Ukrajini.
Slovenski predsjednik Pahor rekao je da Slovenija dobro razumije svoju odgovornost pri stabilizaciji prilika u jugoistočnoj Europi i da je u tom smislu, koliko je to god moguće, spremna surađivati s Europskom unijom.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati