Foto: Hina

PREDSJEDNIK SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović osvrnuo se na prognoze Europske komisije te podvukao rečenicu iz izvješća koja kaže da je to rezultat snažnog zamaha u 2015. godini. Ocjene ministara i HDZ-ovih zastupnika da su prognoze rezultat najava i rada ove Vlade, Milanović je ovako komentirao:

"Vladi kojoj treba dva dana da se riješi jednog prijestupnika, ta vlada sigurno ne ulijeva povjerenje. U izvješću Komisije jasno piše da su ovi rezultati pozitivna posljedica snažnog zamaha u 2015. godini. Ukoliko su ti ljudi bili članovi moje vlade, onda su i oni zaslužni. A koliko znam, nisu bili članovi moje vlade", rekao je Milanović.

Sve brojke su dobre, bolje od planiranih i ključna je rečenica da je to posljedica zamaha u 2015. godini, ponovio je još jednom:

"Pa je i rekordno visoka pozitivna platna bilanca zemlje od 4 posto, što je brojka o kojoj se rijetko priča,a strašno je važna. I ona jest djelomično uvjetovana i padom cijena nafte, ali prije svega, pojačanom industrijskom proizvodnjom i izvozom. Izvoznim aktivnostima i izvozom u sektoru usluga u turizmu. Prema tome, ja znam da bi netko sad htio to povezati s novom hrvatskom vladom, međutim, ta vlada je mogla jedino negativno utjecati", rekao je Milanović.

Šef SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović, komentirajući u četvrtak podignute procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,4 na 2,1 posto, ustvrdio je kako su "sve brojke dobre i bolje od planiranih" te kako da je sve to posljedica zamaha u 2015. godini.

"I rekordno visoka pozitivna platna bilanca zemlje od četiri posto, što je brojka o kojoj se rijetko priča a strašno je važna. Ona je djelomično uvjetovana i padom cijena nafte, ali prije svega, a to također piše u izvješću, pojačanom industrijskom proizvodnjom i izvozom, izvoznim aktivnostima i izvozom u sektoru usluga u turizmu. Ja znam da bi netko to htio povezati s novom hrvatskom Vladom, no ona je mogla utjecati jedino negativno. Ali prognoza za 2016. i 2017. je dobra, posljedica zamaha u 2015. i sve je to jako detaljno razloženo u priopćenju", kazao je Milanović novinarima u Saboru.

Komentirao je i izjave koje dolaze iz redova vladajućih kako je prognoza EK rezultat dolaska nove vlade poručivši: "Vladi kojoj treba dva dana da se riješi jednog prijestupnika, ta Vlada sigurno ne ulijeva povjerenje. U izvješću Komisije piše da su ovi rezultati pozitivna posljedica snažanog zamaha u 2015. godini, ukoliko su ti ljudi bili članovi moje Vlade, onda su i oni zaslužni, ali koliko znam, nisu bili članovi moje Vlade".

EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno

Proračun za 2016. godinu još nije donesen, navode iz EK, a po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen je u 2016. na 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a. Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.

EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a. EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.

Po procjenama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom. U iduće dvije godine u EK procjenjuju da bi se taj višak mogao stabilizirati na prihvatljivih 3 posto BDP-a.

Saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik zaduženo za gospodarstvo u bivšoj vladi Branko Grčić komentirao je u četvrtak naviše korigirane procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva sa 1,4 na 2,1 posto u ovoj godini, ustvrdivši kako su to dobri parametri te kako je bivša vlada radila dobar posao.

"Sve su to zaista dobri parametri, ovaj jučerašnji o rastu osobne potrošnje 17. mjesec za redom govori da je oporavak počeo i prije 2015. Dakle, duboko u 2014. i to je ono što zapravo dodatno potvrđuje da je naša vlada radila dobar posao", rekao je Grčić novinarima u Hrvatskom saboru.

Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto. Državni zavod za statistiku, pak, u srijedu je objavio da je promet u maloprodaji u prosincu realno porastao za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je 17. mjesec zaredom kako raste, i najveći skok potrošnje u više od 8 godina.

Ono što su, kaže Grčić, govorili zapravo se u konačnici ostvarilo do kraja njihovog mandata.
"Ono što je zapisano u ovom izvješću i ovim prognozama ima temelje u radu naše vlade i ja samo mogu reći da su velika očekivanja od ove sadašnje vlade da se tim putem nastavi, da te trendove održi i da zaista realizira ove prognoze za 2016. i 2017. Gospodarski rast je 1,8 posto u prošloj godini, deficit smo smanjili za 1,4 posto BDP-a samo u jednoj godini dana. U prognozama se računa da bi to smanjenje u 2016. i 2017, ukupno u dvije godine bilo jedan posto onda možete misliti koji je napor učinjen već u 2015. Ocjena je da je čak i javni dug o kojem se najviše priča bitno usporen u 2015 zahvaljujući prije svega smanjenju deficita", rekao je Grčić.

Kako proračun za 2016. godinu još nije donesen, po nepromijenjenim pretpostavkama EK je procijenila da će deficit opće države u 2016. iznositi 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a. Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.

EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a.  EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.

Vrdoljak: još jedna potvrda da je zemlja daleko bolja nego prije

Za saborskog zastupnika HNS-a i nekadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka prognoze Europske komisije samo su još jedna potvrda da je zemlja daleko bolja nego kad ju je bivša vlast preuzela.

"Nemamo rast na osnovu zaduženja, kredita koje će neke druge generacije vraćati kako je nekad prije 10 godina bilo. I to je još jedna potvrda da je zemlja daleko bolja nego kad smo je mi preuzeli. 2011. je bio pad više od 1 posto, a ako se vratimo na ovu prognozu od 2 posto, mislim da smo uspjeli u mandatu podići BDP za 3 posto. Ako ova vlada bude makar ista kao mi, ne mora biti bolja, znači da možemo očekivati rast od 5 posto u ove četiri godine. I ja im želim taj uspjeh. Ako ne bude rast od 5 posto, onda su lošiji i neuspješni pa ćemo ih smijeniti", poručio je Vrdoljak novinarima.

Maras: Pripremili smo teren za pozitivne pomake

Saborski zastupnik SDP-a i ministar poduzetništva i obrta u bivšoj vladi Gordan Maras kazao je u četvrtak, komentirajući najnovije procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva, kako je protekla Vlada pripremila teren da Hrvatska ostvari pozitivne pomake. "Protekla Vlada je pripremila teren da Hrvatska idućih četiri do pet godina ostvaruje pozitivne i visoke stope gospodarskog rasta", kazao je Maras Hini.

Trendovi koji su bili dobri cijelu prošlu godinu u biti su se, kaže, ostvarili.  "Ostvaruju se i dalje - rast izvoza, rast proizvodnje i svi gospodarski trendovi, rast zaposlenosti, potrošnje, osobne potrošnje, očito sve to dolazi na kvalitetan rezultat, onaj koji smo pripremili i za koji će se pozitivni trendovi nastaviti. Bilo bi dobro da se ti pozitivni trendovi nastave i 2016. ali ne sa stopama rasta od oko dva posto nego čak i više. Treba napraviti akceleraciju i krenuti snažnije u stope gospodarskog rasta", rekao je Maras.

Za saborskog zastupnika HDZ-a Ivana Šukera naviše korigirana procjena Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u 2016., sa 1,4 na 2,1 posto, logična je s obzirom na, kako je rekao, prezentaciju novog premijera i na novu vladu.

"To je logična procjena povećanja i to je na kraju krajeva na određeni način i vjetar u leđa novoj vladi i vladajućoj većini da moraju izdržati na određenim reformskim zahvatima", izjavio je Šuker u četvrtak novinarima u Hrvatskom saboru.

Na pitanje ima li u svemu tome i doprinosa bivše vlade odgovorio je: "Što to znači doprinos bivše vlade? Takva su kretanja uvjet našeg okruženja, a da bi se ona povećala, u Hrvatskoj se moraju provesti strukturne reforme. Bivša vlada je 2011. naslijedila situaciju na nuli pa ju je odvela u minus i nadam se iskreno da se s ovom to neće dogoditi", ustvrdio je.

Na pitanje kako komentira da je ministar gospodarstva iz redova Mosta Tomislav Panenić doveo u pitanje prijedlog HDZ-a o uspostavi državnog holdinga, Šuker je uzvratio kako je to bila tek jedna od ideja.

Panenić protiv ideje državnog holdinga

"To je bila samo jedna od ideja i logično je da će svi potezi koji će se događati u budućnosti biti dogovor ljudi iz vladajuće koalicije. Logična stvar je da se stvari, kada dođe prijedlog iz Vlade, razmotre na Vijeću za suradnju i da se donese prije svega politička odluka. Vlada sukladno tome donese odluku, a Sabor usvoji i onda se radi", rekao je.

Mišljenja je kako prvo treba snimiti situaciju kakva je u poduzećima, preuzeti vlast, a onda se, kaže, treba baviti reorganizacijom. "No, raditi reorganizaciju bez analitičke podloge je po meni neodgovorno", rekao je.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić u intervjuu, objavljenom u Lideru, među ostalim, kazao je da se protivi ideji uspostave državnog holdinga. Kod državnih poduzeća Panenić ističe da mu je glavni zadatak da dovede te tvrtke do razine uspješnosti, a tek nakon toga mogu se donositi odluke o njihovoj prodaji.

"Mogu reći da ćemo s onima gdje država ima male udjele, a koje nisu strateški važne za Hrvatsku, provoditi detaljnju analizu, nakon toga i preporuke što s njima napraviti. Ti udjeli financijski ništa ne znače u rješavanju poračunskih deficita, ali važni su jer nam otežavaju gospodarenje", izjavio je Panenić te ustvrdio da država nije specijalizirana za upravljanje takvim malim udjelima te da bi njima mnogo kvalitetnije upravljale specijalističke agencije.

"Nisam za osnivanje državnog holdinga. Da su holdinzi općenito uspješni, onda bismo vjerojatno imali nekoliko takvih uspješnih modela u državi", rekao je.

Njegova je osnovna primjedba na državni holding da se u njega ne mogu stavljati tvrtke koje upravljaju prirodnim resursima, poput Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma, s tvrtkama koje su na tržištu, jer prve se rukovode održivim razvojem, a drugima se upravlja profitabilnim pristupom.