Screenshot: HRT

U EMISIJI Otvoreno na HRT-u 1 večeras se, između ostalih pitanja vezanih uz probleme kredita koje su građani uzimali u švicarcima, raspravljalo i o posljedicama odluke premijera Milanovića da se tečaj švicarskog franka fiksira na 6,39 kuna. U emisiji su gostovali Denis Smajo, Damir Novotny, Damir Jakuš, Josip Tica i Slavko Linić.

Denis Smajo, koordinator udruge Franak, pozdravio je potez premijera Milanovića, ali uz uvjet da nakon njega dođe i do ispunjenja ostalih zahtjeva udruge Franak.

"Pohvala premijeru Milanoviću i ministru Lalovcu, ali ovo je tek jedan od šest zahtjeva koje smo postavili, bit ćemo zadovoljni ako se u idućih mjesec i pol ispuni još pet zahtjeva. To su redom još: konverzija kredita u kunske i početna fiksna kamata koju smo potpisali na početku, moratorij na te ovrhe jer je to još na Vrhovnom sudu, povrat preplaćenih kamata te izmjenjivanje zakona o tržišnim kreditima za sve ostale kredite.

Počeli smo kontaktirati članstvo, stvaramo bazu aktivnih članova i mogući su prosvjedi. Sutra će vjerojatno doći do odluke na razini aktivnog članstva. Nas je 35 aktivnih članova, a podupiruće članstvo broji 24.000 članova", komentirao je Smajo.

Novotny: Milanović se odlučio na 12 mjeseci timeouta

Damir Novotny istaknuo je kako zadiranje u ekonomski sustav može samo dodatno destabilizirati situaciju.

"Dogovor Lalovca i bankara oko tromjesečnog vremenskog razdoblja u kojemu bi banke snosile troškove povećanja tečaja trebao je stvoriti prostor u kojem bi se tražilo neko trajno rješenje. S takvim brojem pogođenih ljudi to je doista epidemija i tome se treba pristupiti sustavno. Nažalost, premijer je, po svemu sudeći, donio političku odluku.

Danas je mogla biti potpisana ta 3+3 odluka između Lalovca i banaka, ali premijer se odlučio na timeout od 12 mjeseci, kada će dobiti novi mandat za formiranje ekonomske vlasti ili prebaciti problem na iduću vladu.

Naša politička elita godinama ekonomiju gura prema rubu provalije. Hrvatsko gospodarstvo najslabije je u EU-u, dodatnu nestabilnost unose stalne intervencije u ekonomski sustav te diranje u institucije. Skloni smo kreiranju interesnih grupa koje vrše neformalne pritiske na zakonodavna tijela. Tek je oko 15% kredita proglašeno onima koji se ne plaćaju, dok se drugi plaćaju. Dobar dio kredita usmjeren je i na kredite za kupovinu druge, a ne prve nekretnine.

Upozoravam, zadiranje u netržišne instrumente udaljava nas od tržišne demokracije, u koju smo ušli kada smo ušli u EU", kazao je Novotny.

Tica: Problematična netransparentnost banaka

Makroekonomist Josipo Tica istaknuo je kako je, u ovome slučaju, tržište podbacilo.

"Ovo je tipični slučaj nefunkcioniranja tržišta. Proizvod je neispravan, pa je i povučen s tržišta. Tržni akteri i dalje inzistiraju na zastarjelom proizvodu...

Nitko nije mogao predvidjeti ovo što se dogodilo, nije bilo nikakvih uporišnih točaka za predikciju ovoga. U trenutku kad je proizvod dizajniran, on nije bio dizajniran da preživi što se dogodilo.

Problematična je netransparentnost poslovnih i regularnih banaka, nitko ne želi reći kako su se banke zadužile", upozorio je Tica.

Linić: Problem se može riješiti u tri mjeseca

Bivši ministar financija Slavko Linić kakao je da bi banke u svakom slučaju trebale konvertirati kredite građana u kune ili u eure.

"Banke su pokazale volju da u tri mjeseca preuzmu teret tečaja, premijer je rekao da želi godinu dana, sada HNB treba donijeti odluku o tome da se riješi netržišnog proizvoda, švicarca.

Ako banke imaju dovoljnu kunsku likvidnost, nek transformiraju kredite građana u kune. Ako nemaju, neka ponude konverziju kredita u eure. U tri mjeseca može se riješiti sukob na relaciji premijer - banke", rekao je.