HOĆE li Amerika noćas dobiti prvog crnog predsjednika? Konačnu odluku o tome će noćas donijeti rekordan odaziv birača što pokazuju prizori iz SAD s velikim redovima birača na svim biralištima. To potvrđuje predviđanja da će ovogodišnji povijesni predsjednički izbori, nakon najdulje i najskuplje predizborne kampanje, imati i rekordan odaziv sa 130 do 140 milijuna birača.
Na Indexu pratite tijek američkih predsjedničkih izbora
Festival demokracije pri kraju: Amerikanci biraju predsjednika
Obama nakon 15 minuta u glasačkoj kabini na košarku s prijateljima
McCain glasao u Phoenixu, Palin na Aljasci
19 odlika američkih kandidata o kojima niste ništa znali
Video: Najluđi trenuci kampanje u Americi - od svinja do Paris Hilton
Prema prvim procjenama, čak 62 posto Amerikanaca smatra da je najveći problem s kojim će se budući predsjednik morati boriti ekonomija, odnosno rastuća financijska kriza, te su zaključili da se Obama s njom može boriti bolje od McCaina. Samo 10 posto glasača vjeruje da je gorući problem suvremenog američkog društva rat u Iraku, a po devet posto birača najviše brine terorizam i loš sustav zdravstva.
Zanimljiv je podatak da većina Amerikanaca koji su zabrinuti zbog terorizma više vjeruje Johnu McCainu nego Baracku Obami, dok su gotovo svi koje je na birališta istjerao problem rata u Iraku priželjkivali da Obama postane novi predsjednik. "Kad bi ljudi razmišljali samo o terorizmu, Obama ne bi imao šanse", rekao je Rudolph Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka i istaknuti republikanac, gostujući u CNN-ovom studiju. Podaci iz izlaznih anketa potvrdili su i najave da će Obama na biračka mjesta izvući nove glasače. Čak 72 posto birača koji su danas prvi put glasali na američkim predsjedničkim izborima svoje povjerenje poklonilo je Obami. No, prema prvim predviđanjima tih je birača ipak bilo manje od očekivanja; ABC je javio da je crnaca u biračkom tijelu bilo 13 posto, odnosno "tek neznatno više" nego 2004. godine. CNN je javio da je glasača-debitanata 10 posto, a 2004. godine ih je bilo 11 posto.
Mnogi birači odustali od glasanja nakon kvara elektoničkih aparata
U dosadašnjem tijeku američkih predsjedničkih izbora osim dugačkih redova, ima i masovnih problema na biralištima. Iz cijele zemlje pristižu žalbe da biračka mjesta nisu pripremljena, da su birački popisi nepotpuni te da su mnogi birači bili zamoljeni ubaciti listić u kutiju umjesto da koriste elektroničke aparate za glasanje.
"Mi imamo sustav koji je tradicionalno pripremljen za mali odaziv. Imat ćemo puno novih birača, ali ne i nove resurse potrebne za takav odaziv. Ljudi koji provode izbore zapravo imaju jako malo resursa na raspolaganju", rekla je je Tova Wang iz vladine organizacije za nadzor izbora Common Sense.
Što je najgore, na mnogim biračkim mjestima nisu bili spremni za kvarove glasačkih aparata pa nisu imali spremne glasačke listiće ni kutije pomoću kojih bi birači mogli iskoristiti svoje glasačko pravo.
U približno trećini od 50 američkih saveznih država, koriste se elektronski glasački strojevi, na čiji je rad bilo puno prigovora na ranijim izborima, dok se u ostalima koriste tipizirani glasački listići koji se prebrojavaju elektronski.
Na jednom glasačkom mjestu u Philadelphiji je tako prijavljeno da su dvojica pripadnika Crnih pantera stajala na vratima biračkog mjesta i zastrašivali birače. Navodno je jedan od te dvojice rekoa jednom biraču da "bjelačka moć ovdje nema što tražiti."Jedan od njih je imao i palicu, te ga je privela policija.
Televizijska izvješća o dugim redovima birača, koji su se negdje formirali i od 03:30 sati noću, dolaze iz mnogih država na istoku i jugu SAD, uključujući i neke od ključnih za pobjedu na izborima, tzv. država-bojišta, poput Floride, Virginije i Pennsylvanije.
Pobjedu demokratskog kandidata predvidio je i najpoznatiji republikanski izborni strateg Karl Rove, zahvaljujući kojem je George Bush osvojio svoja dva mandata. Rove je na svojim službenim internetskim stranicama Obami predvidio uvjerljivu pobjedu; prema njegovom mišljenju Obama će osvojiti čak 338 elektorskih glasova jer smatra kako će Obama odnijeti pobjedu u nekoliko "neodlučnih" država koje su proteklih dana bile u fokusu kampanje obaju kandidata.
"Danas je lijepo biti Amerikanac"
No, mnogi Amerikanci nisu se željeli odreći svojeg prava na glasanje, čak i ako je to značilo čekanje u redovima. "Sjajan je osjećaj danas biti Amerikanac. Bilo je to najboljih sat i pol vremena u mom životu", kaže Jude Elliot, koji još od 1998. godine glasa u Orangeburgu za što mu obično treba pet minuta. Danas mu je trebalo devedeset, ali čekanje mu nije teško palo.
"Sretan sam što sam obavio svoju građansku dužnost i postao djelom američke povijesti. Tek sam nedavno postao američki državljanin i želio sam iskoristiti to što sam dobio priliku da odlučujem o budućem predsjedniku", kazao je CNN-u 24-godišnji Juan Bedoya Castano iz Hamptona u Virginiji.
Ništa od neizvjesnih izbora
Ako je suditi po anketama, povjesničari će teško za nju moći koristiti izraz "najneizvjesnija", s obzirom da je demokratski kandidat Barack Obama apsolutni favorit. A čak i ako kojim slučajem republikanski kandidat John McCain uspije iščupati pobjedu, 2008. godina će ući u američke povijesne udžbenike zbog banalne činjenice da se prvi put na pragu Bijele kuće našao kandidat crne boje kože.
U prilog Obaminoj pobjedi idu ne samo ankete nego i činjenica da je, zahvaljujući svom karizmatskom liku, ali i izvrsnoj organizaciji kampanje, uspio deklasirati McCaina po pitanju novca za kampanju. To mu je omogućilo ne samo da strateške države zasipa svojim izbornim spotovima, nego i da financira terenske operacije za registriranje novih birača, i to uglavnom onih koji pripadaju demokratima sklonim demografskim skupinama kao što su crnci, Hispanoamerikanci i mladi.
McCainovu strategiju je, pak, potpuno uništilo izbijanje ekonomske krize koje je pitanje nacionalne sigurnosti – a na kojem je Bush prije četiri godine bio osvojio drugi mandat – stavilo u drugi plan. Birače od rata u Iraku – koji se gotovo više uopće ne spominje u medijima – daleko više brine sve izglednija kriza koja bi se mogla mjeriti s Velikom depresijom 1930-ih. McCain se, za razliku od Obame, tome kasno prilagodio i posljednjih mjesec dana je bio autsajder.
Što se može očekivati u izbornoj noći
Amerikanci na ovim izborima ne biraju predsjednika neposredno, nego posredno – tako što biraju članove elektorskog kolegija koji će se sastati iza izbora. Uz nekoliko izuzetaka, države su prilikom izbora članova kolegije odabrale pravilo "pobjednik uzima sve", što znači da pobjednik izbora u državi uzima sve elektore. Bira se ukupno 538 elektora, a za pobjedu je potrebno njih 270.
Prema analizi New York Posta, Obama trenutno uživa solidnu prednost u državama s 248, a McCain u državama s 194 elektora. Kao države gdje je utrka neizvjesna se navode gotovo sve države koje je Bush odnio 2004. godine, a u kojima Obama uživa prednost, ali i dosad tradicionalno republikanske države na jugu kao što su Virginia i Sjeverna Karolina – i to zbog većeg odziva crnog stanovništva.
Većina promatrača smatra kako će, s obzirom na prednost u anketama, Obama u srijedu ujutro slaviti. Glavno je pitanje s kojom razlikom. Većina Obaminih pristaša se nada efektu lavine, odnosno "metli" koja će McCaina otpuhati ne samo iz strateških država, nego i nekih tradicionalnih republikanskih uporišta. Ukoliko se takve prognoze ostvare, pobjednik bi se mogao znati gotovo odmah, jer bi ukazao na nacionalni trend.
Međutim, dio prognozera je oprezniji, navodeći probleme s anketama koje su i 2004. do posljednjeg trenutka sugerirale Kerryjevu pobjedu, te određene indikacije da je McCain ipak uspio mobilizirati tradicionalno republikansko biračko tijelo te Obami pokvariti račune u Pennsylvaniji, tradicionalno demokratskoj državi koju je Obama izgubio na stranačkim izborima protiv Hillary Clinton. Ako rezultat u Pennsylvaniji bude tijesan, a McCain očuva Floridu i Ohio, o pobjedniku bi nakon dugo vremena mogla odlučivati zapadna polovica SAD, odnosno države kao što su Colorado, New Mexico i Nevada.
Birališta će se zatvoriti na Havajima i Aljasci, gdje se očekuje da po pitanju ishoda neće biti drame – Obama osvaja rodno otočje, a McCain državu Sarah Palin.
Obama osvojio republikansku utvrdu
Ovoj vijesti dodajmo i onu kako je demokratski kandidat za predsjednika Sjedinjenih Država Barack Obama, koji i dalje premoćno vodi na anketama, svoju prednost pretočio u konkretne pobjede na terenu s obzirom na to da je pobijedio u dva mala glasačka ureda u saveznoj zemlji New Hampshireu. Riječ je o mjestima u kojima republikanci slave već 40 godina, pa su američki mediji osvanuli s naslovima kako je demokrat Obama osvojio prvu "republikansku utvrdu".
Naime, prema američkoj tradiciji, američki predsjednički izbori počeli su nedugo nakon ponoći u dva mala mjesta koja zajedno imaju svega 120 stanovnika, Hart's Locationu i Dixville Notchu u New Hampshireu. Riječ je o zakonu države New Hampshire koja je uredila da općine s manje od 100 stanovnika odmah nakon ponoći počnu glasovati na dan izbora. Svi ostali, morat će pričekati 6 sati ujutro po lokalnom vremenu.
EU poslala pismo budućem predsjedniku SAD-a
Sudjelovanje Europske unije u rješavanju svjetskih problema jedno je od bitnih odrednica pisma kojega je EU pripremila za sljedećeg predsjednika SAD-a. Kako je danas objasnio francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner, pismo budućem predsjedniku SAD-a bit će objavljeno onog trenutka kada bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora.
Problemi s elektoničkim glasanjem
S nekih birališta u državama New York, New Jersey i Florida danas ujutro je izviješteno i o prvim teškoćama, vezanim uz netočne podatke u popisima birača, zbog kojih je građanima uskraćena mogućnost glasovanja, ili o kvarovima elektronskih glasačkih strojeva.
Iz Richmonda i Cheasepeaka, u Virginiji, izviješteno je o kvarovima elektronskih glasačkih strojeva na više birališta, zbog čega se negdje prešlo na klasične glasačke listiće.
Nakon Busha bolji odnosi?
Za sada je poznato kako je dokument-pismo na šest stranica, a od SAD se traži da u Europskoj uniji prepozna ravnopravnog partnera za rješavanje svjetskih problema, posebice na Bliskom Istoku te Afganistanu i Pakistanu. Uostalom, nakon odlaska Georga Busha iz Washingtona, službeni Bruxelles nada se boljim odnosima s novom administracijom koja će doći s budućim predsjednikom.
"Europa je osjetila potrebu za otvaranjem novog poglavlja u svjetskoj harmoniji, ravnoteži, ali i promjeni", rekao je Kouchner govoreći o pismu budućem predsjedniku SAD-a.
D.A./D.M./I.K./P.V.
Foto: AFP
