Foto: Hina

SABORSKI Odbor za Ustav obavio je razgovore s 11 kandidata za dva upražnjena mjesta na Ustavnom sudu. Do početka travnja Odbor bi trebao utvrditi i konačnu listu, a o ustavnim sucima odlučiti zastupnici dvotrećinskom većinom.

Redom kako su se i prijavili 11-ero kandidata izašlo je pred članove Odbora. Iznijeli su osobne motive prijave, a potom odgovarali na pitanja.

Između ostalog, stav o referendumskoj promjeni Ustava, zabrani političkog djelovanja osuđenim pojedincima i strankama,kao i usklađenosti sudske prakse u Hrvatskoj s onom u EU. Da smo u potonjem u samim začecima, smatra Dubravko Ljubić. Po pitanju zabrane, u kojoj je član Odbora Dragan Zelić aludirao na HDZ, napomenuo je da je predmet još na Vrhovnom sudu.

"Svaki zločin ima fizičkog počinitelja"

"Moje osobno mišljenje jest da svaki zločin ima fizičkog počinitelja. Ako ćemo ustanovljavati, neovisno o kojoj stranci se radi, kaznenopravnu odgovornost, mislim da to nije dobar put".

Među najizglednijim kandidatima za buduće ustavne suce spominju se bivša dječja pravobraniteljica Mila Jelavić, sutkinja Ivana Čalić poznata po osudi Ive Sanadera, bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i ustavna stručnjakinja Sanja Barić. Barić smatra da bi kandidate trebale predlagati institucije, kao što je u njenom slučaju riječki Pravni fakultet. Osvrnula se na trajanje žalbenih postupaka zbog čega je nerijetko reagirao i Europski sud za ljudska prava. Ustavnom sudu kao minus vidi pragmatizam nekih odluka. Primjerice, one o zdravstvenom odgoju koja se donosila između dva kruga izbora, dok se o Obiteljskom zakon pravdala čekanjem njihova završetka.

"Mislim da je možda najveća mana manipuliranje s vremenom donošenja odluka", rekla je Barić.

"Ta dužina postupka koja nekad možda ima političke komponente, ali ja osobno mislim da prije svega ima odraz u jednom relaksiranom ritmu rada mnogih sudaca Ustavnog suda, to je jedan relaksirani pristup cjelokupnom radu. Nije to nešto nužno smišljeno. To je stvar političke kulture i moglo bi se samo izborom ljudi koji su drugačiji", rekla je Barić.

Šernhorst: Ne znam na pamet tekst predsjedničke prisege

Jesu li rokovi ocjene ustavnosti i davanja mišljenja Ustavnog suda primjereni? Želimir Brozović i Anđelko Stanić:

"Mislim da bi trebalo što je moguće prije riješiti pitanje suglasnosti Zakona sa Ustavom. Jedan primjereni rok, ukoliko je Ustavni sud dobro koncipiran, ja mislim da bi moglo biti šest mjeseci".

Člana Odbora Dragutina Lesara zanimao je stav što uz ustavnu odredbu o sekularnosti, predsjednička prisega završava drugačije.

"Ako on kaže 'Tako mi Bog pomogao, ja u tome ne vidim ništa loše, ako ste na to mislili", rekla je bivša ustavna sutkinja Nevenka Šernhorst

"Mislio sam na to da je tekst predsjedničke prisege od točke, zareza, riječi i slova propisan zakonom a ne podložan slobodnom izboru izabranog predsjednika. Dakle, pitao sam vaše mišljenje o tekstu prisege", kaže Lesar.

"Ja ga ne znam na pamet, ja znam na pamet svoju prisegu", rekla je Šernhorst.

Ivana Čalić je na Zelićevo pitanje neprimjerenom ocijenila izjavu suca Turudića o potrebi uvođenja verbalnog delikta. Stava je da zakonske izmjene nisu potrebne.

"Da se treba držati načela primjene zakona o sucima, a donošenje izmjena zakona o političarima. Mislim da je to dobar primjer kako suci trebaju voditi računa o iznošenju svojih osobnih stavova", rekla je Čalić.

Bajić o potpori stranaka: Odakle vam to, prvi puta čujem od vas

Bivši državni odvjetnik Bajić pak misli da bi Ustavni sud brže trebao rješavati referendumske i pritvorske predmete, unaprijed davati mišljenja sudovima jer bi se izbjegle neustavne odluke. Odbacio je Zelićevo pitanje da je na čelu odvjetništva mogao ranije reagirati na upozorenja o HDZ-ovim crnim fondovima, a nije znao da je Hrvatska prema Ustavu sekularna država. Evo što je rekao na spekulacije da je njegov izbor, obzirom na dugi staž za vrijeme nekoliko Vlada, gotova stvar.

"Bili ste glavni državni odvjetnik za vrijeme nekoliko različitih Vlada, od 2002. Smatrate li da ćete sada biti izabrani za suca Ustavnog suda s obzirom da imate širu potporu većeg broja značajnijih političkih stranaka, dakle, traži se dvotrećinska većina", upitao je Zelić. "Ne, odakle vam to, prvi puta čujem od vas", kaže Bajić.

Nakon obavljenih intervjua Odboru će zastupnicima predložiti suženu listu kandidata. Za konačni izbor potrebna im je dvotrećinska potpora.