Foto: Hina

NADZOR nad trošenjem donatorskih sredstava namijenjenih obnovi dijelova Bosne i Hercegovine pogođenih poplavama bit će vrlo rigorozan no to ne bi smjelo usporiti realizaciju projekata obnove jer najveći dio posla treba biti obavljen što prije, ocijenili su u četvrtak u odvojenim istupima posebni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen i guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.

"Kada je novac EU u pitanju mogu jamčiti da on neće biti zlorabljen", kazao je Sorensen u intervjuu kojega je u četvrtak objavio "Dnevni avaz".

BiH je na donatorskoj konferenciji održanoj 16. srpnja dobila najavu o donacijama za obnovu u ukupnom iznosu od 809 milijuna eura.

Iako su ukupne štete od poplava u BiH procijenjene na oko dvije milijarde eura vlasti u toj zemlji zadovoljne su obećanim donacijama i kreditima.

Sorensen je pojasnio kako će iz fondova EU tijekom ljeta biti uložen novac u obnovu škola, kuća te infrastrukture ali i u mala i srednja poduzeća.

Krediti s povoljnim kamatama od dva posto

Tako će, primjerice, 22 milijuna eura biti iskorišteno za infrastrukturu, 16 milijuna za gradnju kuća a četiri za kupnju stoke i opreme za obiteljska gazdinstva kako bi se najugroženijima mogla osigurati kakva-takva egzistencija.

Iako je veći dio novca najavljen kao donacija na konferenciji u Bruxellesu zapravo u vidu kredita, Sorensen smatra da to BiH svakako treba iskoristiti jer nigdje drugdje neće dobiti tako povoljne kredite s kamatom do dva posto i dugim rokovima otplate.

Guverner Centralne banke BiH Kozarić suglasan je kako je riječ o povoljnim kreditnim sredstvima no pritom upozorava kako bi aktiviranje tih kredita moglo biti komplicirano zbog kompleksne procedure dobivanja kredita i donacija te zbog provođenja strogog nadzora nad utroškom novca. Istaknuo je, u intervjuu "Oslobođenju", kako se mora postupati jako pažljivo jer se ne smije dogoditi da donatorska sredstva budu potrošena nenamjenski. Po njegovim riječima, sve to će značiti da novac neće pristići odmah u punom iznosu nego će se odobravati na temelju konkretnih projekata što znači da se na terenu neće odmah vidjeti spektakularni radovi vrijedni stotine milijuna eura "zbog čega će se onda pitati gdje je taj donirani novac".

Poplave uzrokovale rast udjela nenaplativih kredita

Kozarić je podsjetio i na ranije procjene kako će svibanjske poplave imati dugoročne posljedice po stanje u bosanskohercegovačkom gospodarstvu.

Ranije je projicirana stopa rasta bruto-društvenog proizvoda u BiH za 2014. godinu bila 2,6 posto a sada je svedena na 0,7 posto.

"Tek ćemo 2015. godine moći računati na rast veći od dva posto", ocijenio je Kozarić dodajući kako će ovo biti "jako teška godina".

Zbog poplava je došlo i do značajnog rasta udjela nenaplativih kredita kod komercijalnih banaka pa su procjene CB BiH da bi on sada mogao biti i do 20 posto. Teorijski to može ugroziti cijeli bankarski sektor u BiH, no Kozarić se nada kako se to ipak neće dogoditi jer su i kapitalizacija i likvidnost banaka u toj zemlji "na zavidnoj razini".