Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

NOVI Ovršni zakon prema objavljenim radnim aktivnosti vlade za 2018. neće biti usvojen ni ove godine.

Od 2014. godine do danas u neprekinutoj blokadi je 300.000 kućanstava u Hrvatskoj, kojima je dug na početku iznosio 6 milijardi kuna, prisilno su im naplaćene 32 milijarde, a dužni su još 43 milijarde, dok im dug i dalje raste.

To je Indexu potvrdila predsjednica Udruge Blokirani, Miriam Kervatin, koja je članica radne skupine za izradu novog Ovršnog zakona. Tvrdi kako vlada namjerno odugovlači s donošenjem novog Ovršnog zakona kako bi ga iskoristila u predizborne svrhe 2019. kad kreće utrka za Pantovčak i Europarlament.

U Ministarstvu pravosuđa pravdaju se s tim da donošenje nacrta novog zakona nije jednostavan proces koji se može donijeti u relativnom kratkom roku, te da zato planom zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2018. godinu nije planirano donošenje novog Ovršnog zakona.

"Za 2018. godinu planirano je upoznati zainteresiranu javnost s prijedlozima mogućih novih rješenja i uključiti ih u postupak izrade Nacrta prijedloga zakona putem javnog savjetovanja i okruglih stolova. Naravno, ako Radna skupina do kraja godine pripremi Nacrt prijedloga Ovršnog zakona, isti će biti upućen u zakonodavnu proceduru već u 2018. godini", stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa za Index.

Ministarstvo pravosuđa: Cilj je da se ovrhe provode brzo, učinkovito i ekonomično

Kažu kako je  cilj i zadatak radne skupine izraditi nacrt prijedloga Ovršnog zakona kojim će se, "uvažavajući najviše europske standarde i postojeće vrijednosti hrvatskog pravnog sustava, a nastavno i sukladno usvojenim poboljšanjima ovršnog zakonskog okvira, urediti postupci prisilnog ostvarenja i osiguranja tražbina u skladu s općim ciljevima da se postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da se štiti dostojanstvo ovršenika i osigura da provedba za njega bude što manje nepovoljna".

"Radi ostvarenja cilja Radna skupina će analizirati važeći zakonski okvir i u najvećoj mogućoj mjeri pokušati ostvariti posebne ciljeve, a osobito urediti ulogu svih sudionika u postupku (suda, javnih bilježnika, Financijske agencije, poslodavaca) s ciljem pojednostavljenja postupka, njegove koncentracije,  transparentnosti i jedinstvene strukture te smanjenja troškova postupka. 

Urediti postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave s ciljem da se odluka može izravno provesti u državama članicama Europske unije na temelju donesenih EU uredbi, cjelovito urediti postupak ovrhe radi ostvarenja novčane tražbine na novčanoj tražbini ovršenika i modernizirati postupak uvođenjem elektroničke komunikacije", objasnili su u Ministarstvu pravosuđa.

Radnu skupinu, kažu, čine relativno veliki broj članova (u radu radne skupine sudjeluju predstavnici sudbene vlasti, državnog odvjetništva, akademske zajednice, druga središnja tijela državne uprave, socijalni partneri, komore i druge institucije te udruge koje aktivno djeluju na području zaštite prava građana) te se rad na izradi nacrta prijedloga novog ovršnog zakona temelji na manjim podskupinama koje će predlagati rješenja za pojedina područja, a prijedlozi podskupina će se raspraviti sa svim članovima Radne skupine.

"Namjerno odgađaju"

Kervatin pak kaže da Vlada namjerno odgađa ovaj zakon.

"Vlast namjerno odgađa kvalitetna rješenja. Pišu scenarij nove sapunice o siromasima iz Hrvatske i najavu premijere smještaju u predizbornu 2019. godinu jer namjera im je marketinška. Iskoristi stari uspješni model - obećaj, ne izvrši, uđi u sabor i spremi u ladicu.

Na blokiranima su mnogi od ovih koji sjede danas u saboru RH osvojili glasove, omastili brk i siti se zadovoljno potapšali po stomaku i podrignuli se sirotinji u lice", kaže Kervatin.

Navodi kako nije sporno da većina dugova postoji, no isto tako ističe kako 12 do 16 posto radno sposobnog stanovništva koje je danas blokirano, a koje je do 2010. nekako uspijevalo servisirati sve svoje račune, kredite, obveze (a plaćali smo skuplje usluge i kamate nego Europljani) iste nije namjerno prestalo plaćati.

"Kod nas su tajkunima omogućili novi val privatizacije"

"Blokirani su se dogodili kao posljedica loših odluka političke i zakonodavne vlasti. Dok su druge države spremile za nalet svjetske krize i osigurale stanovništvu sigurnu luku, "naši" su se razbahatili i odlučili već insolventne nabiti na stup srama, blokirati obrtnicima svu imovinu, zgaziti institut privatnog vlasništva, kamatariti po dugovima i tajkunima omogućiti novi val privatizacije - sad s obzirom na to da su društveno vlasništvo već poharali, slijedio je atak na privatno.

Sporno jest što posljedice svjetske ekonomske krize iz 2008. Hrvatska još nije sanirala, a već stiže nova kriza. Danska, Velika Britanija, Francuska, Njemačka objavljuju podatke iz kojih je vidljivo da je broj prezaduženih tvrtki, kućanstava i države uvelike prešao kritičnu brojku iz 2008. te osmišljavaju načine kako spasiti kućanstva, malu privredu, jer sigurno stiže novi val recesije", kaže Kervatin.

Ovršni zakon koji je na snazi potječe još iz 1996. godine i doživio je niz izmjena, za koje Kervatin kaže da su išle na štetu građanima.

Izmjena Ovršnog iz rujna prošla nezapaženo

Posljednja izmjena je iz rujna 2017. a tada je, kaže Kervatin, u javnosti neopažena prošla činjenica da su banke prodale 20 milijardi duga kućanstava tvrtkama za utjerivanje dugova u privatnom vlasništvu, kako navodi, nepoznatim vlasničkim strukturama.

"Sve su političke stranke podržale Mostovu izmjenu Ovršnog iz rujna, 2017., kojim su otvorili tvrtkama za utjerivanje dugova da izravno plijene imovinu i račune hrvatskim građanima uz tehničku podršku javnih bilježnika i FINE, a da su iz procesa izbacili sud, kao jedino jamstvo prava na pošteno suđenje i prava da si nevin dok ti se ne dokaže suprotno.

Od 2014. kad je dug kućanstava Hrvatske prešao kompletan dug privrede te i dalje raste, ja surađujem sa svima u zemlji. Donosim rješenja i zakonske prijedloge rješenja krize prezaduženih vladajućima na stol, no nijedno još nisu prihvatili.

Prihvatila sam se odgovornog članstva u radnoj skupini zaduženoj za novi Ovršni i pritom napominjem da, da nije bilo Udruge Blokirani, ne bismo nikad natjerali pravosuđe da pristane pisati potpuno novi zakon. Već na prvom radnom sastanku prije mjesec i pol sam odmah predložila model kojim se najmanje 250.000 kućanstava spašava doživotnog ropstva blokade iz ralja javnih bilježnika, FINE, tvrtki za utjerivanje dugova i to se mora napraviti odmah.

Riječ je o insolventnim kućanstvima koji su u blokadi još od početka 2014., a većina su bivši obrtnici, samozaposleni, stariji, socijalno ugroženi, umirovljenici, studenti i honorarci koji bi s mojim prijedlogom bili osigurani, omogućio bi im se novi život. Moj je prijedlog, odnosno prijedlog Udruge Blokirani preslikan iz zakonodavstva zapadnih demokracija, konkretno Slovenije i Njemačke", rekla nam je Kervatin, navodeći kako još nema saznanja kad će se radna skupina ponovno sastati, no ističe da vidi kako se sa svime oteže.

Predlaže zabranu ovrhe nad mjesečnim primanjima koji su ispod iznosa bruto minimalne plaće

Kervatin tako predlaže da se u nacrt prijedloga novog Ovršnog zakona uvede zabrana provedbe ovrhe nad mjesečnim primanjima ovršenika koji su ispod iznosa bruto minimalne plaće za kalendarsku godinu. Tako bi se, napominje, izašlo u korist ekonomsko ugroženima, kako bi imali minimum za preživjeti.