Foto: FAH

OPTUŽNO vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu nije odlučilo o osnovanosti optužnice protiv Đure Gavrilovića za ratno profiterstvo, a svoju će odluku objaviti 12. listopada.

Gavrilovićev odvjetnik Rajko Čogurić kazao je da je obrana na optužnom vijeću ponovila da je u ovom slučaju riječ o zastari.

"Naše glavno uporište je bilo da je nastupila zastara i da ova optužnica nema pravnog utemeljenja", kazao je Čogurić. Dodao je da svoju tvrdnju temelje na odluci Ustavnog suda u slučaju Hypo protiv bivšeg premijera Ive Sanadera gdje se Ustavni sud očitovao da je zastara zapreka za nastavak postupka.

"Često se čuje da je Ustavni sud protiv odluke o nezastarjevanju ratnog profiterstva. Ne, dapače. Oni su upravo za taj zakon, ali su jasno kazali da se zakon može primijeniti samo za slučajeve gdje nije nastupila zastara dakle 'pro futuro'. Očekujemo da će sudsko vijeće prihvatiti naše prijedloge", dodao je odvjetnik. Ponovio je da su sve odluke Ustavnog suda obvezujuće za sve, uključujući i tijela državne uprave te da svako drugo postupanje vodi u anarhiju.

"Nekome može biti ova odluka Ustavnog suda nesimpatična, ali dok je na snazi svi je se moramo pridržavati i ona mora biti uporište u daljnjem radu", rekao je Gavrilovićev odvjetnik.

Čogurić nije htio detaljno govoriti o arbitražnom postupku u kojem Gavrilović traži odštetu od Hrvatske, no iznio je svoj dojam da se "ovaj kazneni postupak proveo isključivo kao protuteža arbitraži. Na neki način se žele anulirati efekti arbitraže. Zbog toga je simptomatično da je ovaj postupak krenuo više od 20 godina nakon što je navodno djelo počinjeno. Jasna je namjera kuda vodi ovaj kazneni postupak", zaključio je Čogurić.

Terete ga za ratno profiterstvo

Optužnicu protiv Gavrilovića Uskok je podnio u srpnju, tereteći ga da je u jeku rata kupio više tvrtki iz sustava mesne industrije Gavrilović s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske čije mu je korištenje omogućio tadašnji ministar financija Jozo Martinović.

Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, Uskok sumnjiči za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, no, kako se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. terete ga po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

U optužnici stoji da je Gavrilović za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane, s ciljem da sebi pribavi značajnu nepripadnu materijalnu korist. To je navodno učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

Obitelj Gavrilović optužnicu za ratno profiterstvo ranije je ocijenila zastrašujućom, ističući da je sadržajno i vremenski konstruirana u svrhu pritiska na vođenje međunarodnog arbitražnog postupka u kojemu Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske.