Foto: Index, FAH

IAKO su i Plenković i Petrov djelovali oduševljeno nakon jučerašnjeg sastanka – oduševljenje je obojici neophodno potrebno kako bi se svojim glasačima pokazali kao odlučni i državnički vođe. Sastanak od četiri sata ne mora značiti da u stvari išle glatko, već naprotiv – sjediti četiri sata s ekipom s kojom se zajednički radi već godinu dana (jer, ne zaboravimo – ovo su gotovo isti HDZ i gotovo isti Most koji su činili zajedničku Vladu), može značiti i da je bilo ozbiljnih problema.

Most je objavio dokument "Promjena" (prošlogodišnja riječ "reforma" čini se više nije zanimljiva) s ukupno sedam zahtjeva – za koje imaju vrlo rezolutne uvjete. Nakon prilično općenitog uvoda gdje se općim riječima govori o željama Mosta, navodi se sedam reformi, ali onda i se postavlja vrlo zanimljiv uvjet: "Naša želja i namjera je u roku od dva tjedna nakon izbora održati konstituirajuću sjednicu Hrvatskog sabora. S partnerom koji iskaže spremnost za navedenim promjenama izglasati predložene zakone u okviru mandatskog roka od konstituiranja Sabora. Nakon izglasavanja navedenih zakona Most će s tim partnerom formirati novu Vladu Republike Hrvatske".

Dakle, plan Mosta je na neki način "testirati" budućeg partnera na do sada neviđen način – sedam promjena bi trebalo donijeti prije izglasavanja Vlade! Most čini se ne vjeruje u dogovore – iznijeli su ideju po kojoj promjene, koje po njima "većinom nisu strukturne promjene, ali jesu niz mjera koje pokazuju u kojem smjeru želimo ići", treba izglasati – prije nego što nova Vlada uopće bude potvrđena u Saboru. Opširnije

To bi značilo da Sabor, uz tehničku Vladu, pa čak i bez dobrog dijela radnih tijela, treba donositi važne propise – a to na zamišljen način neće ići. Neke stvari bi se i mogle izglasati, ali neke nikako. No, krenimo redom, uvjet po uvjet (redoslijedom i naslovima koji su korišteni u Mostovom prijedlogu).

I. Demokratizacija i financiranje hrvatskog političkog i izbornog sustava

Ovo je najsloženiji zahtjev, sadržajno je u pitanju nekoliko odvojenih zahtjeva. "Most se zalaže za uvođenje preferencijalnog glasanja, tj. za uvođenje zatvorenih neblokiranih listi i uvođenje 3 preferencijska glasa svakog birača." Prijedlog je svakako za razmatranje i mogli bi ga ocijeniti pozitivnim – no, naravno pitanje je koliko velike stranke time žele oslabiti ulogu vlastitih čelnika stranka. Jedan preferencijalni glas već zna "zamutiti vodu", tri bi mogli prilično promijeniti izgled lista.

Most nadalje traži da birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za određena kaznena djela – od  teških kaznenih djela protiv čovječnosti do zloupotrebe položaja i ovlasti i nezakonitog pogodovanja.

Ovakve odredbe, zanimljivo, imaju neke zapadne države, ali Hrvatska ih nikada nije unosila u svoje zakonodavstvo iz jednog razloga – loše "uspomene" na bivši sustav gdje je "lišavanje građanski prava" bila jedna od kazni. Pitanje naravno ostaje – ako narod želi izabrati nekoga tko ima kaznenu presudu, i za to se javno zna – zašto to narodu onemogućiti? No, to nije formalni problem, ovo se može izglasati (makar bi za ovako važno ograničenje možda bilo primjerenije da je u Ustavu).

Nadalje, "Most predviđa smanjeno i transparentno financiranje stranaka za što su potrebne izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (Most se zalaže i za smanjenje financiranja troškova izbornih naknada što sada ad hoc uređuje vlada)." S ovim bi HDZ mogao imati dosta problema – sjećamo se da je 2014. godinu HDZ završio s nekih desetak milijuna kuna dugova, dok je 2015. godinu završio u plusu nešto više od milijun kuna.

Podaci iz 2015. godine pokazuju kako je HDZ imao prihod od 59.974.830 kuna, međutim od članarina je prikupljeno samo pet i pol milijuna kuna, od donacija 12.885.384 kuna, ostatak – gotovo 38 milijuna kuna, došlo je iz proračuna. HDZ je velik (sama stranka ima oko 80 zaposlenih), dvoje izbora su sigurno koštali, naredne godine su lokalni izbori – i HDZ sigurno nije sretan da se sredstva za političke stranke idu rezati (ne bi bio sretan ni SDP naravno). Nešto će prihvatiti, ali nešto puno, neće.

Također, Most traži i promjene prava i dužnosti zastupnika "način da će se zakonom ukinuti povlastice zastupnika (pravo na 6+6 po kojoj zastupnici imaju pravo na punu plaću još 6 mjeseci nakon završetka mandata, a na pola plaće u sljedećih 6 mjeseci)", što ne bi trebalo predstavljati veliki problem – većina dužnosnika je negdje ipak zaposlena, pa ih radno mjesto po zakonu čeka.

Na kraju, "Most predlaže usvajanje Izmjena Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika na način da plaća zastupnika bude povezana s redovnim dolaskom u Hrvatski sabor." Kakav jadni Sabor smo gledali zadnjih mjeseci – ovo treba donijeti, ali opet ne treba zaboraviti da oporba ima legalno pravo – bojkotirati sjednicu.

Ono što su iz Mosta zaboravili – zakoni kojima se razrađuje izborni sustav Sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Dakle, da bi se ovo provelo, mora već postojati saborska većina. Kako sve to provesti ako je još nema, ako je tu Vlada u ostavci i mandatar? Dodatno, neke stvari ovdje su osjetljive, treba ih dobro razraditi, za neke tipa smanjivanja prihoda manji partneri mogu biti protiv…

II. Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa

Kratko i jasno: "Most predlaže uspostavu isključivog gospodarskog pojasa na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Hrvatski sabor ukida ZERP i proglašava isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru u produžetku njezinog teritorijalnoga mora".

Zalažemo se mnogi za ovo, pa i potpisnik ovog teksta, no odredba u ovakvom obliku je potpuno, ali potpuno neprihvatljiva i predstavljala bi politički pucanj u nogu ako bi je donio Sabor koji još nema ni radnih tijela ni Vlade. Proglašenje gospodarskog pojasa znači automatski vrlo snažnu diplomatsku reakciju Slovenije, Italije, ali vrlo moguće i EU-komisije i u takvoj složenoj situaciji Hrvatsku bi trebao zastupati tehnički premijer u ostavci i njegov tehnički ministar vanjskih poslova u ostavci? Čak ako se odluka donese s odgodom, tipa da stupa na snagu za godinu dana – diplomatski pritisci prema Hrvatskoj bi bili tu odmah.

Ovo ne bi prihvatio ni Milanović koji voli glumiti Jamesa Bonda, a kamoli iskusni diplomat Andrej Plenković. Ovo je od Mosta neozbiljno, zahtjev o proglašenju gospodarskog pojasa na ovakav način će svakako morati povući. On se može proglasiti tijekom mandata, kroz godinu ili dvije, ne može se i gotovo sigurno neće donijeti kako su zamisli.

III. Izmjena ovršnog zakona

"Most želi omogućiti ovršenicima koji imaju jedinu nekretninu da ne završe na ulici. Most također želi onemogućiti manipulacije pri kojim se temeljem lažnih isprava ovrše računi građana. I na kraju Most želi uvesti kažnjavanje nepoštenih ili nesavjesnih ovrhovoditelja".

Mnogo je tu lijepih želja – no ovi zahtjevi su samo općeniti predmet želja. Što se tiče jedne nekretnine – ukoliko dižete stambeni kredit, onda je upravo ta jedna nekretnina koji imate i koju ste kupili kreditom zalog vraćanja tog istog kredita. Ako vas se ne može ovršiti – ostat ćete podstanar, jer vam banka neće htjeti dati kredit (nemate zalog za istu!), no dat će kredit onome tko već ima jednu nekretninu. Pa će onda onaj tko ima jednu nekretninu lako doći do druge i davati u najam onima koji nemaju niti jednu i neće je steći. Dobijemo time obratan, antisocijalni učinak. One koji mogu kupovati po par stanova i davati u rentu i one koji oko nekretnine ne mogu ništa. Naravno, druga je stvar onemogućiti ovrhe za male iznose.

Što se tiče ovih ostalih zahtjeva – naravno svi će biti za to, ali takve stvari se ne mogu donijeti u par tjedana, ovršno pravo je teško i složeno, ovo moraju radne skupine stručnjaka proraditi.

Nemojte zaboraviti – oni koji traže ovrhu nisu samo "zle" banke i korporacije ili komunalne firme, tu su i tisuće rastavljenih roditelja kojima drugi roditelj ne plaća alimentaciju, tu su i mali obrti i firme kojima veliki igrači ne plaćaju račune, tu su i mangupi s takvim istim firmama koji uzmu robu i ne plaćaju je.

Nije stvar samo u tome da se ovrha oteža, jer onda će se najviše otežati nezaposlenoj majci dvoje djece kojima nesavjesni otac ne plaća rate alimentacije i još se s gazdom dogovorio da mu isplaćuje samo minimalac, a ostalo na ruke. Ili će se "otežavanjem" gurnuti malu uspješnu firmu u stečaj, dok će prevarant negdje brojati novce i vikati kako on ima "samo jednu nekretninu". Dosta je da vam se u manjoj firmi 2-3 posla ne plate i da nema više dalje. Osjetljivo je ovo područje, često se gleda samo jedna strana, a svako slovo u takvim propisima je važno. Onoga tko kaže da to može reformirati u par tjedana – treba se doslovno bojati.

IV. Izmjena zakona o HRT-u

"Most predlaže Izmjenu Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji na način da se propisana maksimalna visina mjesečne pristojbe smanji na 65 kn." Prvi smo za to – ali nismo sigurni kako će HDZ reagirati.

Trenutno je HRT veliko HDZ-ovo uporište i ostaviti ga bez koje stotine milijuna kuna – možda Plenkoviću osobno ne bi toliko smetalo, ali ljudima oko njega vjerojatno i bi. Nismo sigurni da će ovo HDZ htjeti prihvatiti, jer gubi jaku medijsku polugu.

"Most također traži Izmjene zakona o HRT-u na način da ovrhe za RTV pristojbu vodi HRT. HRT će donositi rješenja o ovrhama samostalno bez javih bilježnika i odvjetnika kako bi se smanjili troškovi ovršenika (javnom servisu bi se dala javne ovlasti)." Na prvi pogled djeluje super, ali zašto onda ne to proširiti na sva komunalna društva? Ili općenito pojednostaviti ovaj oblik ovrha, a ne da račun za vodu od 200-300 kuna postane ovrha od 900 kuna.

Most se ovdje gubi na jednom primjeru, umjesto da se sredi sustav. Naravno, time se dira odvjetnički i javnobilježnički lobi, ovo će biti izvrstan test koliko je HDZ spreman za stvarne reforme. I koliko je Most u stanju vidjeti širu sliku, a ne se držati jednog primjera.

V. Promjena zakona o HNB-u

Kaže Most: "Nadzor državne revizije poslovanja HNB-a je standard u mnogim državama EU, a usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa tim standardom pitanje je demokratskoga dosega".

Nemamo primjedbi – zaista nema razloga zašto Državna revizija ne bi nadzirala HNB, makar u obliku isplaćuju li kako treba putne naloge i kako kupuju službene automobile.

Problem je što u Ustavu izričito piše: "Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvješćuje Hrvatski sabor". To se može tumačiti i tako da niti jedno drugo tijelo, pa ni Državna revizija, ne mogu izvješćivati od radu HNB-a, pa bi za uvođenje Državne revizije trebalo ni manje ni više nego mijenjati Ustav (u protivnom – evo zakona na ocjeni ustavnosti). A za mijenjati Ustav treba pitati i SDP, što trenutno HDZ sigurno nije raspoložen.

Ukratko, ako se ovo i donese na brzinu – imamo novi slučaj pred Ustavnim sudom.

VI. Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Zahtjev glasi: "Most predlaže Izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi prema kojoj masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije iznositi više od 15% prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini te na način da se pri donošenju novog proračuna ta odredba mora poštivati".

Ukratko – jedinice lokalne samouprave ne bi mogle imati "beskonačan" broj službenika jer bi postotak koji smiju davati za plaće istih bio više ograničen nego je sada. Da, svakako i super – ovo je zaista dobra i kvalitetna reformska odluka!

No, nerazvijene jedinice lokalne samouprave, koje na plaće troše više od 15% svojih prihoda redom su HDZ-ove (ili poneka gdje imamo onu simpatičnu koaliciju HDZ-SDSS) i ovo ograničenje bi sigurno dovelo grupu nezadovoljnih načelnika u središnjicu HDZ-a. Koliko je Plenković sada spreman za mjeru koja bi izravno pogodila HDZ-ove lokalne dužnosnike i aktiviste? Ako je spreman – svaka čast i bravo! Pratite ovu mjeru – tu će se gledati kakav je reformator.

VII. Ukidanje poreza na tvrtku

I na kraju: "Most predlaže Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema kojima bi se ukinuo porez na tvrtku za mala i srednja poduzeća kao znak dobrodošlice svakoj poduzetničkoj inicijativi i osnivanju novih tvrtki kao i geste očuvanja svih malih i srednjih poduzeća koje već djeluju u Republici Hrvatskoj".

Mostovci bi istina trebali znati kako riječ "poduzeće" ne označava trgovačko društvo već jedno 20 godina (poduzeće je po Zakonu o trgovačkim društvima zaokružena proizvodna cjelina, pogon), no svaki prijedlog rasterećenja privrede je dobar osim – kako bi ustavno pravdali da se to odnosi samo na malo i srednje poduzetništvo? Mogu se neke posebne mjere i oslobođenja odnositi na mikropoduzetnike (oni do 10 zaposlenih), ali opet bi moglo na Ustavni sud zašto je granica firma od 250 ljudi ili kako već postavimo granicu srednjeg poduzetništva. Porez na tvrtku bi trebalo – u potpunosti ukinuti. Za sve.

Ovo je možda i najlakše prihvatiti – jer su iznosi tog poreza relativno mali.

Mostovi zahtjevi – u traženom roku neprovedivi

Mostova ideja gdje treba donositi zakone u doba dok država još ima mandatara, jer eto tako se pokazuje "želja za suradnjom" prilično je originalna, ali ponajviše pokazuje nesigurnost samog Mosta u svoje buduće partnere. A dugoročna suradnja se počinje potpunom nesigurnošću.

Sigurno je da ovi zahtjevi, kako ih je Most postavio, ne mogu biti prihvaćeni u traženim rokovima. Neki bi generirali diplomatski skandal koji nitko ne želi, a ponajmanje Plenković, par ih treba debelu razradu (nemoguće kada nema operativne Vlade, pa ni radnih tijela Sabora), a samo ih se par bez većih problema može prihvatiti. Politički, neki nikako ne odgovaraju HDZ-u.

Iako je Most ove zahtjeve stavio dosta rezolutno – jasno je da će se oko većine morati dogovoriti neki plan donošenja, jer za kvalitetnu promjenu nekih od navedenih propisa treba par mjeseci, a za učinkovito proglasiti gospodarski pojas možda i par godina (što naravno uključuje i vrijeme političkog lobiranja). Pitanje naravno ostaje – zašto Most neke stvari nije pokrenuo dok je bio na vlasti, pa barem predložio proglašenje spomenutog gospodarskog pojasa?

Na sve zahtjeve i odmah, ma koliko to Most postavljao kao prvi uvjet, Andrej Plenković i HDZ općenito ne mogu ni u kom slučaju pristati.

S druge strane, Božo Petrov može od nekih stvari odustati, pa reći kako u biti nije odustao, jednako kao što nas uvjerava da u pitanju nije "koalicija" nego "suradnja" i kao što zaboravlja da su bili glavni partner bivše, tj. još uvijek postojeće tehničke Vlade u Ostavci, pa što nisu neke od tih prijedloga kojima se sada diče gurnuli u saborsku proceduru?

Dodajmo tome i jutrošnje Petrovljevo: "Nisu to neke krupne stvari, to je samo pokazatelj dobre volje da smo uistinu spremni mijenjati Hrvatsku. Ono što smo mi iskusili jučer je puno bolja i konstruktivnija priča nego na ono što smo naviknuli." Od ovakvih općih, praznih i prozirnih izjava koje svatko može dati, do konkretnog zakona i još više – primjene istog u praksi, ogroman je korak. A puno kamenja. Biti će zanimljivo pratiti.