Foto: Hina

KULTURNA politika u Hrvatskoj zahtijeva sistemsku promjenu koja će proizvesti dugoročne pozitivne efekte, kako na umjetnički i kulturni razvoj, tako i na stvaranje preduvjeta za ukupni održivi razvoj Hrvatske, istaknuto je u ponedjeljak u ORaH-u na predstavljanju stranačkog nacrta javne politike iz područja kulture pod nazivom "Kultura i baština u službi održivog razvoja".

Tu 21. politiku ORaH-a, koja će mjesec dana biti u javnoj raspravi putem stranačkih internetskih stranica, predstavili su članica predsjedništva stranke Marina Biti, te članovi podforuma za kulturu i radne skupine Nenad Rizvanović i Emina Višnić (vanjska suradnica). Istaknuli su kako su strateški ciljevi i prioriteti: uravnoteženiji, demokratičniji, dinamičniji i učinkovitiji kulturni sustav; razvoj suvremene umjetnosti, kulturnog stvaralaštva i sudjelovanja u kulturnom životu; jačanje društvene uloge kulture i razvoj civilnoga društva u kulturi te snažniji doprinos kulture i kulturne baštine ukupnom razvoju.

Politički manjkav segment

Kulturna politika iznimno je važna za ORaH, istaknula je Biti. "Kulturna politika predstavlja politički manjkav segment sve ove godine od kada imamo Hrvatsku. Kultura previše zauzima u društvu poziciju političkog PR-a što otvoreno, što prikriveno, kroz političke utjecaje koji sasvim sigurno idu na štetu kvalitete i evaluacije najboljih ideja, ali i na štetu demokratičnosti koja čini važnu dimenziju ove politike", istaknula je.

Temeljni problemi kulturne djelatnosti sistemske su naravi pa im tako treba i pristupati, kažu u ORaH-u. Smatraju da se problemi ne mogu rješavati samo na razini pojedinih disciplina i specifičnih područja, već horizontalno, obraćajući posebnu pažnju na strukture i procese donošenja odluka o financiranju i upravljanju kulturnim sustavom.

Direktno i indirektno financiranje kulture

Stoga se kulturna politika u idućem razdoblju prije svega treba baviti propisima koji određuju ta pitanja. Ukupni zakonodavni okvir, osobito onaj kojim se određuje djelovanje javnih ustanova te direktno i indirektno financiranje kulture nije prilagođen stvarnim potrebama razvoja, smatraju u ORaH-u.

Kultura je podložna političkom odlučivanju na svim razinama i u primjeni svih instrumenata te zbog toga, kažu, u fokusu treba biti otvaranje i demokratizacija procesa kreiranja i provedbe kulturne politike. Sustav odlučivanja o financiranju programa treba postupno udaljavati od izravnog političkog odlučivanja, modernizirati ga i učiniti dinamičnijim kako bi se na odgovarajući način mogao poticati kulturni razvoj. Važno je početi rješavati i niz problema koji proizlaze iz nedovoljne razine evaluacije programa, neadekvatnoga sustava praćenja javnog financiranja te nedostatka ozbiljne revalorizacije pojedinih programa, rada ustanova i organizacija.

Zastarjeli modeli

Posebnu pažnju treba obratiti na javne ustanove jer su, tvrde, organizacijski modeli, odnosno modeli upravljanja i odlučivanja zastarjeli, a po svom formalnom ustroju izravno su uvjetovani političkim odlukama i podložni različitim političkim utjecajima. Smatraju da takav sustav ne može dati snažniji poticaj razvoju umjetničkih praksi niti osigurati značajniji pozitivni utjecaj kulture na društvene promjene.

U ORaH-u se zalažu za sistemski i horizontalni pristup u kreiranju i provedbi politike. Ne fokusiraju se na specifične probleme i potrebe unutar pojedinih kulturnih djelatnosti, već pokušavaju detektirati one točke iz kojih se može djelovati tako da se uvedu strukturne promjene koje će imati pozitivne dugoročne učinke na različite discipline i specifična područja kulturnog djelovanja. Ključna pitanja odnose se na strukture i procese donošenja odluka o financiranju i upravljanju kulturnim sustavom.

ORaH kulturu sagledava kao četvrti stup održivog razvoja. Obraća pažnju na razvoj kulturnog sektora, ali i na uključivanje kulture u druge javne politike. Kultura i razvoj shvaćeni kao novo, inovativno i proaktivno područje održivog razvoja podrazumijeva ulaganje u kulturne djelatnosti, kulturne i kreativne industrije, zaštitu i održivo korištenje kulture baštine, održivi kulturni turizam, kao i u ljudska prava, jednakost, socijalnu pravdu i temeljne slobode.