Foto: FAH

MINISTAR unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je da Hrvatska traži da Junckerov plan o izbjeglicama ostvaruju svi i pod istim uvjetima, te da Hrvatska ne teži biti proglašena nehumanom kako bi izbjegla da se tražitelji azila vraćaju u nju, ali neće dozvoliti da bude kažnjena zato što radi humano i profesionalno.

"Razgovarao sam s povjerenikom Avramopoulosom i od njega tražio hitan sastanak ministara unutarnjih poslova. Da vidimo tko šta ostvaruje od plana Europske komisije", rekao je Ostojić, dodajući da je jedan od razloga za sastanak da se razjasni pitanje poštivanja "dablinskih pravila".

"Želimo da se razjasni da li je izjava njemačkog ministra i službeni stav Njemačke. Isto tako hoće li se postaviti pitanje poštivanja shengenskih pravila u Grčkoj", rekao je Ostojić, decidirano odbijajući optužbe pojedinih članica EU na račun Hrvatske, da nije spremna za ulazak u "schengensku zonu". Zašto se schengenska pravila ne poštuju u Grčkoj, jedno je od pitanja koje će, kaže Ostojić, postaviti na sastanku.

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je u razgovoru za jedan njemački list rekao da su sudovi zabranili primjenu Dublinskog postupka za Grčku jer se u njoj prema izbjeglicama ne postupa dobro, da i za Mađarsku postoje slične presude, a da, kad je riječ o Hrvatskoj i Slovenij, stvari stoje drukčije.

Ostojić je rekao da je neprihvatljiv odgovor kako je sudskom odlukom Grčka proglašena "nehumanom" zemljom i da se zbog toga u nju ne mogu vraćati izbjeglice. "Hrvatska sigurno ne teži tome da bude proglašena nehumanom, ali nećemo dozvoliti da budemo kažnjeni zato što radimo humano i profesionalno svoj dio posla", rekao je Ostojić.

Aktualna situacija i povlačenje pitanja povrata izbjeglica na osnovu trenutnih izjava i stavova pojedinih zemalja prema Ostojićevim riječima potvrđuju ispravnost odluke Hrvatske da podatke o registraciji izbjeglica ne unosi u zajednički sustav EU. "Slovenija i Mađarska proslijeđuju izbjeglice prema drugim destinacijama mimo pravila za koja od nas traže da ih poštujemo. Tražimo da se plan ostvaruje za sve i pod istim uvjetima", poručio je Ostojić.

"Postavljanje žice je ugrožavanje plana za zbrinjavanje izbjeglica, koji se očito odvija samo u Hrvatskoj"

Postavljanje žice na teritoriju Hrvatske od strane slovenske policije, pokušava se riješiti diplomatskim putem, pojasnio je Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova na današnjoj konferenciji za novinare u tranzitnom centru za izbjeglice u Slavonskom Brodu, vezano uz najnoviju situaciju u odnosu dviju država. Ostojić je podsjetio da teritorij na kojem je slovenska strana postavila žicu, kao hrvatski nije osporavan ni u jednom trenutku međudržavnog razgraničenja.

"Uručena je nota otpravniku poslova slovenskog veleposlanstva. Očekujemo da Slovenija ukloni žicu sa čestica koje nepobitno pripadaju teritoriju Republike Hrvatske. U ovom trenutku smo suzdržani od toga da žicu sami mičemo, očekujemo da taj potez Slovenija napravi. Postavljanje žice je ugrožavanje plana za zbrinjavanje izbjeglica, koji se očito odvija samo u Hrvatskoj", rekao je Ostojić podsjećajući da nakon postizanja sporazuma Hrvatska niti u jednom trenutku nije ugrozila njegovu provedbu po pitanju međudržavne suradnje sa Slovenijom.

"Nećemo nasijedati na provokacije i itekako ćemo znati čuvati  svoj teritorij. To možemo brzo riješit, ali mislim da je puno važnije ukazati da se ne ostvaruje plan koji je dogovoren", poručio je Ostojić.

Najnoviji međudržavni spor prema ministrovim riječima bit će danas tema i susreta predsjednika vlade Zorana Milanovića koji će se susresti sa slovenskim kolegom na Malti i tijekom susreta predsjedice kolinde Grabar Kitarović sa slovenskim predsjednikom.

Da sve ide u skladu sa sporazumom pokazuju i podaci za protekla 24 sata, prema kojima su kroz Hrvatsku prošle 8.524 izbjeglice, rekao je ministar Ostojić, koji procjenjuje da je to bio ujedno i posljednji dio vala koji je nastao štrajkom zaposlenih u transportu u Grčkoj.

"U tijeku su razgovori o otvaranju drugih izvora financiranja"

Ministar Ostojić je potvrdio da se bliži limit iznosa sredstava koji je Hrvatskoj izvanredno odobrila Europska komisija za izbjegličku krizu i rekao kako su u tijeku razgovori o otvaranju drugih izvora financiranja.

Rekao je da je jučer Europska komisija potvrdila mogućnost korištenja redovnih sredstava iz fondova EU. Između ostalog, iz tih sredstava financirat će se i zdravstveno zbrinjavanje izbjeglica, za što je do sad potrošeno više od 16 milijuna kuna.

"Bez obzira na novce EU, donacije koje su došle po osnovu poziva za krizne situacije, angažman nevladinih udruga i sve druge, Hrvatska se za ovakav pristup odlučila bez obzira koliko će novca dobiti. Zahvaljujemo se na novcu koji je dobijen i očekujemo da će usluge koje su ovdje pružene biti plaćene iz fondova EU", rekao je Ostojić dodajući da u vezi s tim nije zabrinut.

Podsjetio je i da su prvi najavljeni iznosi pomoći bili znatno manji od onoga što je već odobreno Hrvatskoj. "Novac ne može platiti ono što je Hrvatska dobila. To je da je u Hrvatsku ušlo 366.251 izbjeglica. Nismo imali nijedan kriminalni čin vezan uz izbjeglice, nismo imali ni jedan smrtni slučaj vezan uz uvjete u kampu. Normalan život građana je sačuvan", naglasio je Ostojić.