Otkud Putinu tolike milijarde za rat u Siriji?
Foto: FAH
MOSKVA je u posljednjih šest dana, koliko traju ruski napadi na ISIS u Siriji, u tu zemlju poslala na stotine vojnih trupa, borbenih aviona, helikoptera, tenkova i teške artiljerije, kao odgovor za zahtjev predsjednika Bashara al-Assada.
Ruski predsjednik Vladimir Putin alocirao je, prema pisanju Al Jazeere, čak 60 milijardi dolara iz tajnog fonda kako bi ubrzao gomilanje svoje vojske na sirijskoj granici, usprkos činjenici da i rusko gospodarstvo polako tone.
Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji od travnja prošle godine, zbog navodne potpore proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine, koštali su Rusiju najmanje 40 milijardi dolara. Od tada vrijednost rublje pada, kao i cijene nafte, a milijarde dolara vrijedna imovina napustila je zemlju.
Kako je Putin u mogućnosti financirati svoj rat u Siriji?
Rusko gospodarstvo je u recesiji, za koju se predviđa da će trajati do kraja 2016. godine. Moskva je u 2014. godini iz budžeta za obranu potrošila 84 milijarde dolara, prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu, što je treći najveći budžet nakon Kine i Sjedinjenih Američkih Država, a u prva tri mjeseca ove godine Putin je već potrošio čak pola svog budžeta za cijelu godinu.
Zbog sankcija nametnutih od strane zapadnih zemalja, Moskva je prisiljena alocirati sredstva iz tajnog fonda, i to čak 60 milijardi dolara. Radi se o novcu koji je dio federalnog budžeta, ali nije namijenjen za niti jednu određenu svrhu.
I dok je Putin dosad bio uspješan u pokretanju ruskog gospodarstva, i nada se da će trošenje na obranu pomoći da se gospodarstvo još jednom pokrene, stručnjaci upozoravaju na lekciju koju je Rusija već jednom naučila tijekom rata u Afganistanu, koji je "obezglavio" rusko gospodarstvo.
Preko Sirije do ukidanja sankcija?
Stručnjak za financije Igor Sutyagin za Al Jazeeru je komentirao otkuda Putinu toliko novac za vojne intervencije u Siriji. "Rusija koristi novac iz budućnosti jer, umjesto da novac koji sada posjeduje ulaže u vrijedne projekte, Putin sada troši taj novac. Kremlj vjeruje da sada može riješiti ovaj problem, a potom će se gospodarstvo nekim čudom oporaviti, zbog porasta cijene nafte. To i nije nemoguć scenarij - u Kremlju se nadaju da će, ako budu uspješni u Siriji i oslobode strateški važne položaje, cijena nafte opet skočiti, što će uvelike pomoći oporavku njihovog gospodarstva", kaže Sutyagin te dodaje da je politika Kremlja kratkovidna, odnosno da podrazumijeva rješavanje postojećih problema, a ne razmišljanje o budućima.
Na upit što smatra da je konačni cilj koji Putin želi postići ulaganjem tolike svote novca u intervenciju u Siriji, Sutyagin kaže: "Teško je govoriti o konačnom cilju, jer ne postoji niti jasna strategija. Zadrži li se Rusija u Siriji do prosinca, zapadne zemlje vrlo će teško produžiti sankcije nametnute zbog krize u Ukrajini, budući da neće htjeti naštetiti svom savezniku u borbi protiv ISIS-a. A budu li sankcije ukinute, to će uvelike pomoći ruskoj ekonomskoj situaciji", objašnjava Sutyagin.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati