Izložba "Stjepan Planić 1900.1980." koja prvi put stručnjacima i javnosti predstavlja pola stoljeća arhitektonskog rada Stjepana Planića, otvorena je danas u zagrebačkoj Gliptoteci HAZUa. L

U Planićevu opusu ima više od 700 arhitektonskih rješenja, najviše obiteljskih kuća. Izložena je četvrtina bogatog opusa toga velikog hrvatskog arhitekta.

Autorice izložbe su Darja Radović Mahečić i Ivana Haničar, a izložba je nastala suradnjom Instituta za povijest umjetnosti i Gliptoteke HAZU-a. Za likovni postav zaslužan je Mario Beusan.

Izložba sadržava originalnu arhivsku dokumentaciju i recentne fotografije Damira Fabijanića. Osim najbrojnijih Planićevih ostvarenja u Zagrebu i bližoj okolici, izloženi su dokumentacija i fotografije i radova ostvarenih u svim krajevima Hrvatske. Izložbu prati i opsežan katalog Planićeva opusa.

Otvorio ju je prof. Radovan Ivančević, Planićev suradnik i prijatelj.

Stjepan Planić je najveći hrvatski arhitekt 20. stoljeća, iza čijeg opusa ne stoji veliki atelijer i mnogi suradnici - crtači i kompjutori, nego on sam i rad od jutra do večeri i na gradilištu, rekao je Ivančević. Planić je znao sve obrte, svaki građevinski posao izvrsno je poznavao i zato je bio veliki arhitekt, rekao je i istaknuo je Stjepan Planić uvijek gradio za određene ljude, za njihov bolji život.

Stjepan Planić rodio se 27. prosinca 1900. u Zagrebu, gdje je i umro 26. prosinca 1980. Školovao se na Katedri za arhitekturu Državne umjetničke akademije, koju je vodio Drago Ibler, bio je angažiran u grupi "Zemlja", a napisao je i prvu knjigu o modernoj arhitekturi u nas. Njegovo je djelo osebujan i vrijedan doprinos modernoj hrvatskoj arhitekturi od 1925. do 1980. Od kraja 50-ih godina posebice je usmjeren prema obiteljskoj kući, a prilagođavao se svakom investitoru usvajajući nove materijale i tehnike građenja.

Izložba "Stjepan Planić - 1900.-1980." u zagrebačkoj Gliptoteci bit će otvorena do 31. siječnja iduće godine.



(Hina) bma jn