Foto: Pixsell/Patrik Macek
PREMIJER Andrej Plenković je kazao da Vlada mora raditi više na privlačenju ulaganja, koja su generator gospodarskog rasta, a od svih resora očekuje da naprave važne iskorake i u nastavku strukturnih reformi.
Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na jučerašnje izvješće Europske komisije, Plenković je kazao da je riječ o godišnjem izvješću u kojem Komisija prezentira svoju ocjenu napretka u pogledu provođenja strukturnih reformi, preventivnih i korektivnih mehanizama koji se tiču makroekonomskih neravnoteža i rezultata tzv. dubinske politike gospodarske politike članica, ocijenivši da je to izvješće korisno.
"Hrvatska raste više od prosjeka EU i eurozone"
Kako je naveo, ono konstatira čitav niz aspekta u kojima je Hrvatska ostvarila napredak, koje Komisija priznaje kao dobre stvari napravljene tijekom 2017. godine, od gospodarskih pokazatelja, smanjenja proračunskog deficita i javnog duga te kvalitetnije osnovice rasta, kao i činjenici da Hrvatska raste više od prosjeka EU i eurozone, ali isto tako i određene sugestije koji su to aspekti u kojima "moramo biti bolji i brži".
"Kaže se u izvješću Komisije da postoji magični trokut. To su investicije, strukturne reforme i odgovorna fiskalna politika. Mislim da je svima nama u Vladi više nego jasno da moramo raditi više na privlačenju ulaganja, bilo da su ona domaća, bilo da su strana. Ona su sigurno važan generator rasta i s te strane očekujem od svih vas, u nadležnim resorima osobito, da napravimo važne iskorake, a isto tako i u nastavku strukturnih reformi", izjavio je Plenković.
Vlada je već najavila reforme
Kazao je kako je Vlada već najavila u kojim se područjima strukturne reforme očekuju.
"Komisija nam kaže da bismo se trebali držati onoga što smo sami planirali. Postoji jedna tendencija da se zacrtane obveze u nacionalnom programu reformi, o kojem ćemo razgovarati na zatvorenom dijelu sjednice Vlade, nekako prebacuju iz godine u godine, a određene zacrtane obveze ostaju nerealizirane. Za onoga tko nas promatra detaljno, možemo slobodno reći apotekarskom vagom, takvi trendovi nisu najbolje primljeni", ustvrdio je premijer.
Kazao je da će izvješće EK dobiti svi resori, kako bi vidjeli kako je to kad netko drugi pogleda sve ono što se radi.
"Može biti bolje, ja očekujem od svih vas da napravite iskorake i u pripremi i definiranju novog nacionalnog programa reformi, a i poduzimanju bržih strukturnih reformi", izjavio je premijer.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
2018. godina bez izbora
Podsjetio je da je na početku godine kazao da je 2018. godina bez izbora.
"Očekujem da u toj godini sve ono što je bilo na dnevnom redu, a tiče se i obrazovne reforme, i pravosudne reforme i reforme javne uprave i reforme mirovinskog sustava i niz aspekata koji se odnose na kvalitetnije stvaranje gospodarskog i poduzetničkog ozračja u Hrvatskoj stavimo u fokus i na temelju ovih analiza, sukladno preporukama iz prošle godine, napravimo napredak kod kojeg će doći do kvalitetnijeg rasta gospodarstva", izjavio je Plenković.
Od ovog tjedna rasprave o poreznim olakšicama
Podsjetio je da se već ovoga tjedna raspravlja o nekim od takvih zakona poput zakona o strateškim investicijama, o poreznim olakšicama za znanstveno-istraživačke aktivnosti poduzetnika, te današnju točku dnevnog reda koja se tiče daljnjeg administrativnog rasterećenja za gospodarstvo.
"Sve su to elementi koji su dio reformskog napora i koje smatram da možemo i imamo i mogućnosti i vremena i snage poduzeti u ovoj godini", rekao je Plenković, dodavši da očekuje od svih u Vladi da temeljito analiziraju dokument EK od 73 stranice o Hrvatskoj.
Hrvatska s prekomjernom makroekonomskom ravnotežom
Europska komisija jučer je objavila da je Hrvatska jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže, iako se te neravnoteže smanjuju.
"Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj", navodi Komisija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ograničen napredak"
U zasebnom izvješću Komisije u kojem se ocjenjuje napredak u provedbi preporuka, navedeno je da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale.
"Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale", navodi Komisija.
Imenovani članovi Povjerenstva za projekt Kupari 1
Vlada je imenovala nove članove Povjerenstva za ocjenu prijava po objavljenom Pozivu za iskazivanje interesa, kao i praćenje daljnje procedure realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari 1.
Novi sastav povjerenstva čine ministar državne imovine Goran Marić kao predsjednik te ministar turizma Gari Cappelli, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Burković, državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban, državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić i načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli kao članovi.
Vlada je Odluku o pokretanju postupka za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari 1. u Općini Župa dubrovačka donijela 16. siječnja 2014. godine. Tada je imenovano Povjerenstvo za ocjenu prijava po objavljenom Pozivu za iskazivanje interesa, kao i praćenje daljnje procedure realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari.
U međuvremenu su svim članovima povjerenstva, državnim dužnosnicima, prestale funkcije na temelju kojih su bili imenovani te su stoga imenovani novi.
Ugovor o realizaciji potpisan 2016.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ugovor za realizaciju projekta Kupari tvrtka Avenue ulaganja je potpisala krajem ožujka 2016., pri čemu je planirala partnerstvo s prestižnim međunarodnim hotelskim lancem Marriott s brendom Ritz-Carlton, a u Kupare u četiri godine uložiti oko 100 milijuna eura, izgraditi dva hotela s pet zvjezdica s oko 400 smještajnih jedinica i jednu vilu, sve vrlo luksuzne razine.
Odluka vlade kojom je prihvaćena ponuda Avenue ulaganja za taj projekt odnosi se na tri koncesije koje se daju na 99 godina, i to na osnivanje prava građenja, na zakup hotela Grand i na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na području Brašina.
Investitor ponudio 172 tisuće eura
Investitor je ponudio 172 tisuće eura godišnje za naknadu za osnivanje prava građenja, 58,5 tisuća eura za godišnji zakup hotela Grand te naknadu za koncesiju na pomorskom dobru od 8,10 kuna po metru (oko 640 tisuća kuna godišnje) kao fiksni dio te još promjenljivi dio naknade za koncesiju na pomorskom dobru od 3 posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog pružanjem usluga na plaži.
Ministar državne imovine Goran Marić nedavno je izjavio da će se tvrtki Avenue ulaganja ponuditi novi uvjeti te da bi novi operator u tom projektu mogao biti Four Seasons, kojega će i prihvatiti, ako investitor s njim dobije ugovor.
Marić je ocijenio da je projekt turističkog kompleksa Kupari u zastoju već dvije godine te da postoji mogućnost i raskida ugovora s tvrtkom-investitorom Avenue ulaganja. Naveo je da investitor ne provodi svoje obveze te da će, u slučaju da zaključe da je to i nemoguće provesti, biti prisiljeni razmišljati i o raskidu ugovora.
Prihvaćen akcijski plan za rasterećenje gospodarstva u 2018.
Vlada je prihvatila akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2018., a kako je istaknula potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, on sadrži 98 mjera čijom će se provedbom troškovi poduzetnika smanjiti za 625,9 milijuna kuna.
Po riječima Dalić, Ministarstvo gospodarstva uspostavilo je sustav i metodologiju za mjerenje troškova regulacije s ciljem njihovog sustavnog smanjivanja. Cjelokupnim mjerenjem utvrđeno je da postoji 570 različitih propisa koji imaju učinak na gospodarske subjekte, a u kojima je sadržano 1.800 različitih administrativnih obveza za gospodarstvo.
Provedena analiza 200 propisa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tijekom protekle godine provedena je analiza 200 propisa, u kojima je utvrđeno postojanje 600 različitih obveza, za koje je izračunato i procijenjeno da ostvaruju gospodarstvu trošak regulacije od oko 5,1 milijardu kuna, kazala je.
"Akcijski plan administrativnog rasterećenja za ovu godinu sadrži 98 različitih mjera, čijom će se provedbom ukupni trošak administrativnog opterećenja smanjiti za 12 posto, odnosno za 625,9 milijuna kuna", kazala je Dalić. Dodala je kako je ovaj akcijski plan drugi u nizu, jer se dovršava provedba prvog akcijskog plana, koji je Vlada usvojila početkom prošle godine, a čije se potpuno ispunjenje očekuje za nekoliko mjeseci.
Donošenjem ovog novog plana nastavlja se sa smanjivanjem birokratskih troškova, ustvrdila je Dalić.
Ukida se obveze vođenja niza evidencija i registara
Plan donosi mjere koje uključuju konkretno ukidanje obveze vođenja niza evidencija, registara iz nadležnosti porezne i carinske uprave, što donosi jednostavnije i jeftinije poslovanje za više od 90 tisuća poslovnih subjekata, navela je.
Najveće uštede u akcijskom planu predviđene su u području Porezne uprave Ministarstva financija, od 577 milijuna kuna. Tako se primjerice za drugi kvartal ove godine planira izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak ukinuti obveza vođenja evidencije o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada (obrazac DNR) te o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka od nesamostalnog rada, doprinosa i poreza (obrazac IP). Izmjereni administrativni trošak tih obveza je 89 milijuna i 470,6 milijuna kuna.
Ukidaju se razni ispiti za djelatnike u turizmu
Smanjuje se i broj odobrenja u turističkom sektoru, ukidaju se razni ispiti za djelatnike u turizmu te se planira ukidanje plaćanja turističke članarine za IT sektor i druge djelatnosti koje nisu usko vezane uz turizam, rekla je Dalić.
Ukida se i niz rješenja, dozvola, odobrenja koje je do sada bilo potrebno ishoditi u fitosanitarnoj zaštiti, akvakulturi i slatkovodnom ribarstvu, a ukidanje plaćanja naknada za opće korisnu funkciju šuma za sve poduzetnike s prihodom nižim od tri milijuna kuna je već u proceduri usvajanja, naglasila je.
Predlaže se i smanjivanje značajnog broja suglasnosti i potvrda potrebnih za obavljanje geodetske djelatnosti. Još jedna skupina pojeftinjenja koju donosi akcijski plan odnosi se na digitalizaciju, odnosno proširivanje elektroničke komunikacije u dostavljanju tijelima državne uprave različitih izvješća, obrazaca, zahtjeva...
Kuščević najavio izmjene Stečajnog zakona
Vlada je odbila SDP-ov prijedlog dopuna Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kojim se predlaže da se ovlasti Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa odnose i na izvanredne povjerenike u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, ali smatra da takav mogući sukob interesa treba spriječiti pa će Ministarstvo pravosuđa, najavio je ministar uprave Lovro Kuščević, u tom smislu napraviti izmjene Stečajnoga zakona.
SDP je dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa predložio ponukan slučajem koncerna Agrokor, obrazloživši da recentne informacije i dokumenti objavljeni u medijima ukazuju na to da je izvanredni povjerenik u društvima od sistemskog značaja za državu izložen velikim koruptivnim rizicima, koje treba kontrolirati i preventivnim mjerama smanjiti.
Stoga je dopunama tog zakona SDP predložio da se njime obuhvati i izvanredni povjerenik, odnosno da se na njega primjenjuju jednake odredbe kao i na dužnosnike.
Kuščević objašnjava kako je to u suprotnosti s osnovama Zakona o sprječavanju sukoba interesa budući da dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih ni nadzornih tijela trgovačkih društava. A povjerenik je, kaže, sam po sebi upravljačko tijelo tog trgovačkog društva.
Izvanrednog povjerenika imenuje sud
Izvanrednog povjerenika imenuje sud i na njega se primjenjuju odredbe Stečajnog zakona, odnosno ne smatra ga se dužnosnikom u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, dodao je obrazlažući zašto je Banskim dvorima neprihvatljiv SDP-ov prijedlog.
"Međutim, bez obzira na to, Vlada je stava da treba spriječiti mogući sukob interesa i kod izvanrednog povjerenika i kod svih stečajnih upravitelja", poručio je ministar uprave.
Sukladno tome, dodao je Kuščević, u srijedu je na sjednici užeg kabineta Ministarstvu pravosuđa dan zadatak da u tom smislu izmijeni Stečajni zakon.